Znate li što je temperaturna peka? Uskoro će poklopiti i Hrvatsku
Paklene vrućine su pred vratima! DHMZ u novom tjednu upalio narančasti alarm za sve regije
(FOTO: Pixabay)
Europi prijeti toplinska kupola ili peka za koju je moguće da će se stvoriti iznad zapadnog Sredozemlja i koja bi i kod nas mogla donijeti visoke temperature.
Već danas će se temperatura penjati do 35 stupnjeva, a za vikend bi mogla ići i do 40 Celzijusovih stupnjeva, dok bi noću mogla biti i visokih 20-ak stupnjeva.
Očito je da još nije kraj ljetnim vrućinama, a ususret mogućem toplinskom valu, njemački stručnjaci dali su savjete kako se zaštiti od vrućine i kako razlikovati sunčanicu od toplinskog udara.
Zlata vrijedna pravila su da nosite šešire i kape, pijte puno tekućine, potražite hladovinu i izbjegavajte kretanje na otvorenom. Time bi mogli spriječiti sunčanicu ili toplinski udar.
U oba slučaja visoke temperature štete organizmu.
Pojednostavljeno, "sunčanica pogađa ʼsamoʼ glavu - odnosnomozak. Ostatak tijela je u redu", govoriFrank Erbguth, predsjednik Njemačke zaklade za mozak. Toplinski udar uzrokuje kolaps cjelokupnog sustava termoregulacije tijela i može biti koban.
No to ne znači da sunčanica ne predstavlja ozbiljno stanje. Erbguth naglašava daje čest neprimjetan prijelaz od sunčanicedo toplinskog udara.
U odnosu na toplinski udar, sunčanica zahtijeva izlaganje sunčevoj svjetlosti.
Toplinski udar se može dogoditi "u mrklom mraku" ako su temperature vrlo visoke, rekao jeBernd Böttiger, voditelj Odjela za anesteziologiju i intenzivnu medicinu priSveučilišnoj bolnici u Kölnu isavezni koordinatorliječnika njemačkog Crvenog križa.
Toplinski udar
Naša tjelesna temperatura obično je oko 37 stupnjeva Celzijusa. Toplinski valovi tijekom kojih noćne temperature ostaju visoke stavljaju tijelo pod veliki napor. Može doći do točke kadse nije moguće ohladiti znojenjem, osobito ako se ne pije dovoljno tekućine.
"Tijelo više nije u stanju raspršivati toplinu", objašnjava Erbguth.
Tako se tjelesna toplina povećava itemperatura tijela raste na 40 stupnjeva Celzijevih ili više, što utječe narazne tjelesne sustave.
"Koagulacijski i krvožilni sustav prvi kolabiraju", dodaje Erbguth.
U tom smislu važno je znati da se krvne žile šire na visokim temperaturama, povećavajući dotok pregrijane krvi u kožu, gdje se toplina isparavanjem znoja rasipa u okolinu. Ovo hladi i kožu i krv blizu njezine površine koja potomna nižim temperaturama teče u dubljedijelove tijela.
Ali ako dođe do toplinskog udara, "krv se zgrušava". "Mali ugrušci začepljuju male krvne žile", rekao je Erbguth.
Bubrezi, zajedno s jetrom i srcem, više ne mogu pravilno funkcionirati. U najgorem slučaju, može doći do zatajenja više organa.
"Vlažna toplina puno je gora od suhe", dodao je Erbguth, pošto povećana vodena para u zraku smanjuje isparavanje znoja na koži, a time i sposobnost tijela da se ohladi.
Simptomi toplinskog udara su iznenadni umor, glavoboljaiosjećaj vrtoglavice, rekao je Erbguth. "Mogu napredovati do mučnine, povraćanja pagubitka svijesti", dodao je.
Böttinger kaže da su i vruća i suha koža teubrzani otkucaji srca znakoviupozorenja.
Ako postoji sumnja da je netko doživio toplinski udar, obavezno treba pozvati hitnu pomoć. Prije dolaska bolničara, osobu se treba premjestiti u hlad što je prije moguće, preporučaBöttiger.
Tada je potrebnoohladiti tijelo osobe, ali se led ne smije staviti izravno ne kožu jer bi mogle nastati ozebline, upozorio jeErbguth. Umjesto toga,preporučuje se kockice leda umotane u krpu i hladni oblozi.
Ako je osoba još pri svijesti, potrebno joj je ponuditi piće - vodu, voćni čaj ili sok pomiješan s mineralnom vodom, rekao je Böttiger.
Bolničari mogu dati osobi rashladne intravenske infuzije. Ako je žrtvin koagulacijski sustavveć kolabirao, antikoagulansi se daju u bolnici.
Sunčanica
U slučaju sunčanice, "moždane opne (tanki slojevi tkiva koji prekrivaju i štite mozak) imozak se zagrijavaju. Porast od tek stupnja ili dvadovoljno je da izazove neku vrstu meningitisa (upala moždanih ovojnica )", objašnjavaErbguth. "Mozak nije najsnažniji organ", dodao je.
U posebnoj su opasnosti osobe koje nemaju kosu ili je imaju vrlo malo,primjerice starije osobe, bebe i mala djeca. "Vrh lubanje dojenčadi je tanak", ističe Böttiger.
Neki simptomi sunčanice slični su onima kod toplinskog udara, poput glavobolje i vrtoglavice. Drugi simptomi su bol u vratu i ukočenost, osjetljivost na svjetlost, crvenilo lica,objašnjavaBöttiger.
Simptomi se mogu pojaviti tek nekoliko sati nakon dugog boravka na suncu, primjerice visoka temperatura kod male djece.
Ako se sumnja da bi netko mogao imati sunčanicu, treba ga skloniti s vrućine u hlad. Tijelo im treba hladiti mokrim krpama, a najbolje je da im se podigne gornji dio tijela. Trebali bi unijeti i puno tekućine.
Ako se stanje osobe pogorša i počne gubiti svijest, treba pozvati hitnu pomoć.
(IZVOR: www.danas.hr)
