12.11.2014.
Mario Barać
Pregleda: 17016
Zoran Prodanović sa suprugom Sanelom i sinovima Josipom i Slavkom
(FOTO: Mario Barać)
Život u derutnoj kući, bez tople vode, plina, kanalizacije, unutarnjeg sanitarnog čvora, u dvije sobe u kojima su goli podovi, svakodnevnica je 39-godišnjeg Zorana Prodanovića, njegove supruge Sanele i sinova, 7-godišnjeg Josipa i 5-godišnjeg Slavka.
Žive u Antunovcu, nedaleko Lipika, u kući izgrađenoj davne 1952. godine. Nemaju vodovod i za kupanje moraju grijati vodu na peći. U dvorištu je bunar, ali voda nije pitka pa Zoran po vodu odlazi kod susjeda. U kući nemaju sanitarni čvor i koriste vanjski toalet. Na samoj kući su vidljiva oštećenja, a jedan dio krova je već odnio vjetar.
- Krov je već gotov i bojim se još jednog jakog vjetra da se ne sruši. Na nekim mjestima već prokišnjava i neće izdržati još jednu zimu. Ne znam kako će biti - kaže Zoran.
Građevinski materijal čekaju šest godina
Kaže da im je trenutno najpotrebnija upravo obnova kuće koju čekaju već šest godina. Naime, obitelj Prodanović je korisnik Programa stambenog zbrinjavanja Vlade Republike Hrvatske kojim upravlja Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Već šest godina čekaju građevinski materijal za izgradnju zamjenske stambene građevine i imaju svu potrebnu dokumentaciju. U siječnju ove godine su dobili i rješenje o građenju, ali od materijala još uvijek ništa.
- Prije dva tjedna sam bio u Pakracu i tamo su mi rekli da neće biti ništa ove godine. Zvao sam i u Karlovac, dali su mi da zovem broj u Zagrebu. Zovem već mjesec dana i nitko se javlja. Ne znam zašto je tako i zašto još uvijek ne mogu dobiti materijal, a imam sve papire - žali se Zoran i dodaje da ima onih koji su zahtjeve podnijeli poslije njega, a već imaju izgrađenu kuću.
Kruta birokracija je za Prodanoviće propisala i izgradnju zamjenskog stambenog objekta za tri, a ne za četiri osobe koliko ih je u obitelji. Razlog je što je 5-godišnji Slavko rođen nakon što su Prodanovići ušli u Program stambenog zbrinjavanja.
Nezaposlen zbog bolesne supruge
Zoran je po zanimanju stolar, radio je devet godina u struci u Siraču, potom nekoliko godina u Kutini, ali onda je supruga Sanela oboljela na živce. Zbog toga danas ne radi.
- Doktorica iz Popovače je napisala da supruga ne smije biti sama s djecom, posebno po noći. Zato moram stalno biti kod kuće, tek povremeno mogu otići nakratko nešto napraviti - pojašnjava Zoran.
Obitelj Prodanović mjesečno prima 1.600 kuna socijalne pomoći i 490 kuna dječjeg doplatka. Zoran se čak i ne žali na primanja, kaže kako nitko u kući nije gladan i vodi računa da djeca budu obučena.
Iako žive u katastrofalnim i neljudskim uvjetima za život i nisu okruženi igračkama, Josip i Slavko su vedri, veseli i nasmijani dječaci.
Josip ide u prvi razred, a sve što on i brat Slavko imaju je televizor i crtani filmovi koje vole gledati. Pokazali su i koliko su skromni kada smo ih pitali što žele od Svetog Nikole.
- Htio bih da mi donese igračku dupina - rekao je Slavko.
- Ja bih da mi donese slatkiša, a najviše volim čokoladu - kaže Josip.
Ovoj je obitelji prije svega potrebna pomoć u obnovi kuće, ali je upitno koliko je realno ulagati u kuću koja samo što se ne sruši. Realnija varijanta je rušenje ovog i građenje novog, zamjenskog objekta, za što je potreban materijal i novac.
Stoga pozivamo sve one koji mogu pomoći ovoj obitelji, da se jave Zoranu na broj 098/902-8763 i to što prije, jer Prodanovići u ovakvim uvjetima ne smiju dočekati još jednu zimu.