U godinu dana pleternička škola izgubila četiri razreda
Hrvoje Galić
(FOTO: lokalni.hr)
Pleternička OŠ fra Kaje Adžića sa svojih 811 učenika i dalje je najveća u Požeško-slavonskoj županiji, ali u posljednjih godinu dana izgubila je čak četiri razredna odjela, odnosno stotinjak djece, a nekima od dvanaest područnih škola prijeti gašenje.
Prema riječima ravnatelja Hrvoja Galića, pad je konstantan. U vrijeme kada je on počinjao raditi 2001. godine, škola je imala 1400 učenika. Danas je taj broj gotovo prepolovljen. Lani su imali 56 razrednih odjela, a sada 52. U prosjeku svake godine izgube četrdesetak učenika. Projekcije za iduću godinu također nisu ružičaste. U posljednjih nekoliko tjedana ispisivanje je već najavio još 21 učenik. Njihovi roditelji samo čekaju završetak školske godine da se odsele.
– Odlazak cijelih obitelji iz Pleternice intenzivirao se u posljednje dvije godine. Od šest obitelji koje su mi najavile odlazak, njih pet odlazi u inozemstvo, uglavnom u Njemačku, a jedna u Zagreb. Razlozi odlaska uvijek su isti. Gotovo su svi ti ljudi zaposleni, ali jednostavno plaće su im takve da si ne mogu priuštiti život kakav bi htjeli – kaže ravnatelj Galić.
U područnim školama stanje je još gore. Samo dvije od njih dvanaest mogu se pohvaliti “normalnim” brojem od pedesetak učenika i “čistim” razrednim odjelima, sve ostale su kombinirane. Zasad se još uvijek ni jedna nije ugasila, ali kako nekoliko njih pohađa samo pet-šest učenika, a novi se prvašići ne naziru, očekivati je da će u idućih nekoliko godina zatvoriti svoja vrata.
– Puno je mojih bivših učenika vani, u kontaktu smo i nitko se od njih ne namjerava vratiti. Nažalost, trend je takav i bojim se da se tako skoro neće promijeniti. Jedan od roditelja rekao mi je da njemu i njegovoj supruzi i nije tolika sila otići jer ipak imaju kakav-takav posao, ali problem je što ovdje u Slavoniji ne vide budućnost za svoju djecu jer ne vjeruju da će se u bližoj perspektivi nešto bitno promijeniti nabolje – ističe Galić.
Iseljavanje uzima svoj danak, a kako većinom odlaze mladi ljudi u fertilnoj dobi, u dvadesetim i tridesetim godinama, taj će problem u budućnosti sigurno postati još izraženiji. Stanje nije bolje ni u drugim slavonskim županijama.
Djece je iz godine u godinu sve manje i s pravom se postavlja pitanje: umire li Slavonija?
