Učenike ove školske godine očekuju velike promjene, ne samo zbog epidemije. Donosimo vodič kroz sve novosti
FOTO: vpz.hr/telegram.hr
Dugoočekivani nacionalni ispiti, probne državna matura i ponešto izmijenjeni ispiti mature očekuju đake u narednih 35 nastavnih tjedana.
Danas počinje nastava u još jednoj pandemijskoj školskoj godini. Svi će učenici na nastavu u učionice, epidemiološke mjere više-manje su poznate, a namjera je prosvjetnih vlasti u narednih 35 nastavnih tjedana škole držati otvorenima koliko je god to moguće. Međutim, učenike ove godine čeka i nekoliko obrazovnih novosti.
Učenici svih razreda osnovnih i srednjih škola od ove će godine učiti po kurikulumima donesenim u sklopu projekta Škola za život. Kurikulumi se ove godine finalno uvode učenicima 4. i 8. razreda osnovnih škola i učenicima 4. razreda srednjih škola, čime dosadašnji nastavni programi kompletno odlaze u povijest. U 80 odabranih škola provest će se standardizirani nacionalni ispiti, a određene promjene očekuju maturante na ispitima državne mature; s njima će se upoznati na probnoj maturi.
Konačno, nacionalni ispiti
O nacionalnim se ispitima u Hrvatskoj već dugo govori, a sada konačno dolaze u škole. Riječ je o standardiziranim ispitima koji u prvome redu služe tome da učenici, roditelji i nastavnici dobiju povratnu informaciju o znanjima i vještinama koje su učenici usvojili. Vrlo plastično, nacionalni će ispiti dati realniju sliku toga koliko u kojoj školi vrijedi ocjena jer, poplavom superodlikaša, znamo da petica ne vrijedi svugdje isto.
Kako nam detaljiziraju iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) koji je zadužen za provedbu nacionalnih ispita, oni će biti provedeni u 80 osnovnih škola koje će biti reprezentativne u odnosu na sve osnovne škole u Hrvatskoj. Ispite će u listopadu pisati petaši iz Hrvatskog, Matematike i Prirode i društva i obuhvatit će svo gradivo zaključno s 4. razredom.
Osmaši na nacionalne ispite izlaze u svibnju 2022. i na njima će pokazati što su od dotadašnjeg gradiva, zaključno s 8. razredom, usvojili iz Hrvatskog, Matematike, Biologije, Kemije i Fizike. Nakon napisanih ispita, učenici će dobiti povratnu informaciju o svom postignuću; broj bodova i pripadajući opis razine postignuća koju su ostvarili. Ni na koji način nije predviđeno da rezultati ispita utječu na završne ocjene i na bodovanje za upis u srednju školu.
Velik interes škola
Cilj je nacionalnih ispita, ističu iz NCVVO-a, uspostaviti usklađen i učinkovit sustav odgoja i obrazovanja i sustav kvalitete pa će povratne informacije s ispita biti od koristi i obrazovnoj politici. Oni će pokazati i kako su učenici usvojili ishode učenja iz novih kurikuluma pa se, na neki način, mogu smatrati prvim ozbiljnim testom kurikuluma iz Škole za život.
Interes škola za sudjelovanjem u nacionalnim ispitima je velik, dodaju iz NCVVO-a i pojašnjavaju kako škole prepoznaju da su rezultati ovih ispita “jedan od objektivnijih pokazatelja kvalitete rada koji mogu koristiti kao smjernice za poboljšanje rada”. O dugoročnoj provedbi nacionalnih ispita, pojašnjavaju, odlučuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, no cilj je da se ovogodišnjom provedbom stvore preduvjeti za daljnje, trajno provođenje.
Probna matura u ožujku i travnju 2022.
Kako bi se ovogodišnji maturanti upoznali s promjenama u ispitima državne mature, imat će priliku pisati probnu maturu. Promjene u maturi događaju se jer su ovogodišnji redovni maturanti prva dva razreda srednje škole pohađali po starom programu, a 3. i 4. po novim kurikulumima. Međutim, tu su i maturanti iz ukupno 26 srednjih škola koje su 2018. godine ušle u eksperimentalni program Škole za život; ovi su maturanti od prvog razreda pohađali nastavu po novim kurikulumima.
Zato ovogodišnja matura mora ispitati isključivo ono gradivo zajedničko starom programu i novim kurikulumima; upravo to će se isprobati na probnoj maturi. Ona će se pisati u sklopu nastave i školama će biti ponuđeni ispiti iz svih predmeta. Iz NCVVO-a poručuju kako nema razloga za brigu i stres oko probne mature jer je njen jedini cilj da učenici u praksi upoznaju i isprobaju promjene iz ispitnih kataloga.
Rezultati neće utjecati na zaključne ocjene, a u slučaju pogoršane epidemiološke situacije, NCVVO će izraditi smjernice po kojima će se sve moći provesti na daljinu. Iz NCVVO-a dodaju da u ovogodišnjim ispitima mature ipak nije došlo do većih promjena. “Došlo je do manjih promjena u omjeru broja otvorenih i zatvorenih zadataka i tome slično”, navode pa kažu da se maturanti u pripremi za maturu uvelike mogu osloniti na ranije provedene ispite.
Što je to, dakle, novo u maturi?
Kako maturu ove godine, već smo naznačili, piše mix maturanata koji su neke razrede pohađali po starom programu, a neke po kurikulumima, ispiti mature će morati to kombinirati. U ispitnim katalozima, koji će biti objavljeni u rujnu, jasno će biti naznačeno što će se ispitivati, no pojasnimo okvirno na kojem će principu biti sastavljeni ispiti.
U dijelu gradiva iz prvog i drugog razreda, ispitivat će se samo gradivo zajedničko starom programu i novim kurikulumima. U dijelu gradiva iz trećeg i četvrtog razreda, ispitno gradivo temeljit će se samo na novim kurikulumima jer su svi ovogodišnji maturanti 3. i 4. razred pohađali po kurikulumima.
Primjer iz Matematike: što ulazi u ispit, što ne
Zamolili smo NCVVO da nam na primjeru iz Matematike slikovito pojasne što iz gradiva ulazi u ispit državne mature, a što ne. Krivulje drugoga reda primjer su gradiva koje se neće naći u ovogodišnjim ispitima iz Matematike. Krivulje drugoga reda nalazile su se u starom programu, no kurikulumi ne obuhvaćaju ovo područje pa ono definitivno ispada iz ispitnog gradiva na maturi.
S druge strane, ističu, maturanti eksperimentalnih škola (koji rade po kurikulumima od 1. razreda) učit će kompleksne brojeve u četvrtom razredu, a učenici koji su prve dvije godine radili po starom programu, kompleksne su brojeve već učili u drugome razredu. Iz tog razloga, kompleksni brojevi ulaze u ispite jer predstavljaju presjek onoga što će svi učenici proći do kraja četvrtog razreda.
Izvor: https://www.telegram.hr
