Upitna opskrba hrvatskih farmi stočnom hranom?
FOTO: istockphoto
Zabrana izvoza žitarica i uljarica iz Mađarske, sve više najava da će i druge zemlje posegnuti za sličnim, dovode u pitanje i domaću stočarsku proizvodnju, komentirao nam je Mario Jarnjak, izvršni direktor tvrtke Fanon.
Mađarska je s jučerašnjim danom zabranila izvoz žitarica i uljarica, Poljska izvoz mlijeka i umjetnog gnojiva, Njemačka je strahujući od nestašice stočne hrane već smanjila za 15 posto stočarsku proizvodnju. Nimalo su to ugodne vijesti koje direktno pogađaju i domaće tržište.
"Sve će se te odluke jako brzo i loše reflektirati na opskrbu hranom farmama. Najveći problem je proteinski dio krmiva", komentira nam nastalu situaciju Mario Jarnjak, izvršni direktor tvrtke Fanon, našeg najvećeg proizvođača stočne hrane.
U slučaju da se oduži zabrana iz susjedne Mađarske, osuđeni smo na GMO soju iz Kopra, a posljedično dolazi u pitanje i održivost cijene soje i sojine sačme. Nepoznanica je i što će biti sa sjetvom koja treba krenuti za mjesec i pol dana, kako će Petrokemija raditi te koje će još zemlje štiteći vlastiti opskrbni sustav smanjiti ili posve zabraniti izvoz.
Upravo se pune peradarske farme"U pitanju nam je i ratarska i stočarska proizvodnja. Znamo kakva nam je samodostatnost u stočarstvu, na nekih 65 posto smo u mesu", kaže naš sugovornik navodeći da proizvodnja Fanona nije upitna. Međutim, s obzirom na brojne upite kupaca pa i stanje konkurencije iako, naglašava, domaći proizvođači stočne hrane ne bi se na ovako malom tržištu trebali ni gledati kao konkurencija, pritisak je ogroman.
"Tolike farme nećemo moći servisirati", upozorava Jarnjak napominjući da se upravo pune peradarske farme diljem zemlje.
"Nije baš lijepo da pilići ostanu bez hrane", ukazuje na ozbiljan prijeteći problem ne samo u peradarstvu već i ostalim granama stočarstva.
Ono što muči naše proizvođače je sporost Vlade i odluka koje se donose. Do 1. travnja za kada je najavljen paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, kojima će se limitirati rast cijena električne energije na 9,6 posto te plina na najviše do 20 posto, kao i sniženje stope PDV-a na plin i određene poljoprivredne proizvode (sadnice, gnojivo i pesticide), kazuju - tko živ, tko mrtav.
"Moramo napraviti pritisak na vladu da brže reagira. Ako ćemo biti tiho, onda bolje sve zatvoriti", napominje direktor navodeći i da je na nedavnom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede s predstavnicima HPK, HGK i HUP-a istaknuto da nemamo dovoljne robne zalihe da bi isti dan iz tog ministarstva javnost dobila poruku kako ne bismo trebali brinuti jer ih ipak ima?!
Država mora brže reagirati "Moraju odlučiti kako dalje, zaštititi domaću proizvodnju", naglašava dodajući da isti strah imaju i u Austriji i Srbiji jer su Moldavija, Turska, Bugarska, Argentina već najavile reduciranje ili zabranu izvoza žitarica i uljarica. Poljska kao što smo naveli brani izvoz mlijeka i umjetnih gnojiva. Pitanje je kad će i Rumunjska na isti način reagirati i dodatno ugroziti opskrbne lance.
(Izvor: agroklub.com)
