Velički vinar Hrvoje Pavlović: ’Graševina s vrućinama gubi svoj štih, zato ćemo brati ranije, da ostane svježina’
Hrvoje Pavlović- vinar
(FOTO: AGROKLUB)
"Loša godina u vinogradu podrazumijeva veće troškove jer se povećava zaštita pa sve ide u smjeru poskupljenja krajnjeg proizvoda. Prošla godina je bila izuzetno teška po pitanju nevremena i ekstrema. Do srpnja je gotovo svaki dan padala kiša, a potom je nastupila suša”, prisjeća se vinogradar i vinar Hrvoje Pavlović, dodajući kako je to uzrokovalo bolesti i rezultiralo smanjenim urodom.
Ponadali su se da će ova biti bolja. Ove godine nije bilo kišno bez prestanka, ali je kiša padala svakih 5-6 dana pa opet dolazimo na istu količinu oborina. Bolest je sveprisutna i nema opuštanja.
"Promašiš li 2-3 sata u zaštiti, neće biti dobro. Tu su i elementarne nepogode kao sve veći problem. Ove godine smo već imali tri puta tuču. Ona krajem svibnja je poharala Kutjevo, nama je nanijela nekih 40 posto štete”, nastavlja Pavlović.
To iziskuje dodatna financijska sredstva koja neplanirano treba uložiti u oporavak vinograda kako bi ono što je ostalo dalo što kvalitetnije grožđe. Stoga ne čudi da je ovogodišnja potražnja za slavonskim vinima velika.
Povećana potražnjaTri godine zaredom je bila tuča. Podrumi nisu napunjeni ni blizu onome koliko bi trebali biti, logično je da se povećava potražnja kad fali vina na cijelom području Kutjeva, ali i Slavonije.
"Već drugu ili treću godinu je po 200, 250 ha vinograda na kutjevačkom području uništeno. Ima nekih lokacija gdje je na 160 ha od 80 do 100 posto štete”, opisuje.
Priča dalje kako trgovci rade svoje, pokušavaju napuniti police drugim bijelim vinima, međutim kupci znaju što je kvaliteta i što je graševina pa se vraćaju na kutjevačku. Ljudi žele piti pravo vino i zato je povećana potražnja, pogotovo kod manjih proizvođača.
Vinari već godinama važu odluku o podizanju cijena s obzirom na sva ostala poskupljenja od kada je uveden euro. "Jedino vino je ostalo na istoj razini. Proizvođači se odupiru poskupljenju na vlastitu štetu, no sve je jako poskupjelo, od zaštitnih sredstava do ambalaže, i ne mogu si više dozvoliti držati iste cijene jer trenutno rade u laganom minusu”, upozorava Pavlović.
Vremenski ekstremi
Oduvijek su poljoprivrednike mučile vremenske neprilike, kaže, međutim ove tuče zadnjih godina vjerojatno imaju veze s klimatskim promjenama.
"E sad, pitanje protugradne obrane - taj dio je odradila isključivo politika koju nije briga za malog čovjeka. Našli su izliku da je štetna, a zapravo se radi o zaradi na osiguranju, to je javna tajna. Poljoprivrednike se doslovno prisiljava na uplatu osiguranja”, mišljenja je.
Protugradna obrana ne može napraviti da tuče neće biti, no razbit će oblak i nastat će manja šteta, pojašnjava. Današnje tuče veličine teniskih loptica naprave višegodišnju štetu. Vinova loza nije jednogodišnja kultura i trebaju joj i tri godine da dođe k sebi, što najveći problem stvara onima koji od toga žive.
Vrućine ubrzavaju berbu
OPG Pavlović će ove godine sigurno dva, ako ne i više tjedana, prije nego inače odraditi berbu. Unatrag 10-15 godina u Kutjevu se graševina brala u prvoj polovici listopada, a prognoze su da će ove godine s berbom početi u drugoj polovici kolovoza i do 10. rujna vjerojatno završiti.
"Znači da se nešto neobično događa, a ovakva temperatura primorava grožđe na prisilno sazrijevanje. Sušno vrijeme je dobro za vinograd, no kad se nešto nasilu tjera, ne dobiva se željena svježina i lakoća vina. Kasnije se, naravno, u vinariji odradi sve moguće da se to ispravi”, opisuje naš sugovornik.
U novije vrijeme vinari s ovog područja dobivaju sve bolja crvena vina koja mogu ići uz bok dalmatinskim. Riječ je o merlotu, cabernet sauvignonu, sortama koje su došle iz Dalmacije, dakle kojima je nekada pasala klima na jugu zemlje.
Mijenja se štih
Osim toga, graševina dobiva drugačiji štih u novim uvjetima. Ona je i dalje tu u svojoj kolijevci, tu se najbolje osjeća i neće nestati, ali dobiva se drugačiji tip. Ima danas ove sorte posvuda, čak je i jedna iz Konavala bila šampion na festivalu graševine.
"Pobijedila je, ali ona nije za svakodnevnu potrošnju. To je strukturno, ozbiljno vino, i nitko nije mogao vjerovati odakle je stigla. Kada sad to kušate, prekrasno je. Ali je moćno, jako, alkoholno, nije ono koje se može konzumirati u većim količinama. A mi želimo lijepa, mlada vina”, otkriva, napominjući kako postoje različiti tipovi graševine - laganija koja je primjerenija za vrućine, dok one od 13-14 posto alkohola to nisu.
Kaže, s vrućinama gubimo onaj štih koji smo dosad imali - lijepa svježina, manji alkoholi, lijepa aromatika. "Ali zato ćemo brati ranije, da ostane svježina. Sve se datumski pomiče iz razloga što želimo takva vina, takav finalni proizvod na koji smo naučeni”, ističe.
Sezonski radnici
Hrvoje Pavlović dolazi iz Velike gdje živi s obitelji, a otac je četvoro djece. Žive isključivo od vinogradarstva i vinarstva. Vinariju i vinograde imaju u Češljakovcima na imanju gdje je odrastao.
Trenutno rade 10 ha vinograda, od toga je sortiment kutjevačka graševina oko 70 posto. Što se tiče sortimenta u vinogradu, od ostalog imaju bijeli i sivi pinot, sauvignon blanc, merlot cabernet sauvignon i nešto malo frankovke. Rade dio litrenog vina, a ostalo su buteljirana, najčešće vrhunska.
Ove godine bi trebao izaći na tržište prvi pjenušac od graševine koji je u boci tri godine. Još ne znaju što mogu očekivati, ali se nadaju lijepom osvježavajućem piću.
Posla je puno, radi on, ali uskoči i otac s mehanizacijom, kada je potrebno uzimaju sezonske radnike kojih za sada ima dovoljno. Problem je što su to ljudi u poodmakloj dobi, a mladi uopće ne pokazuju interes.
Za kvalitetu je potrebna ruka
"U vinogradu se nešto može strojno, no za druge stvari je potrebna ljudska ruka. To je slučaj s vrhunskim vinima gdje praktički od početka do kraja treba raditi ručno. Pred svaki trs treba doći s njim porazgovarati, kako se kaže, i onda krenuti na posao. Svaki trs je drugačiji, a stroj radi šablonski”, napominje.
Za kvalitetna vina, kao i ostala nižeg ranga kvalitete, može se odraditi i strojno. I oni se, maksimalno koliko se da, opredjeljuju za mehanizaciju.
Njihova je vinarija mala, međutim imaju u planu gradnju kušaone, no trenutno im je to preveliki zalogaj. Zato se fokusiraju na kvalitetu proizvoda, a ostalo će polako kako budu uspijevali.
Hrvoje je u proizvodnju vina krenuo ciljano, njegovi su imali nešto loze, ali samo za svoje potrebe. On je prije dva desetljeća počeo saditi vinograde, širio se, s vremenom je izrasla vinarija, i još se usput cijelo vrijeme školuje.
Upisao je, naime, Agronomski fakultet koji je jesenas završio. Ide i na druge edukacije za koje mu se pruži prilika, stoga - uz vrijedne ruke - ne čude postignuti rezultati.
izvor: Agroklub
