Vlašić-Iljkić: Možemo li zadržati mlade ljude na selu?
22.2.2022. | 14:58
Kristina Šimić
Pregleda: 3235
FOTO: Ustupljene fotografije
Budući da nas na području poljoprivrede očekuje dosta novih zakonskih okvira razgovarali smo sa saborskom zastupnicom Martinom Vlašić-Iljkić o svim promjenama i aktualnostima u području poljoprivrede za koje ona kaže -Prošli tjedan je u raspravi u Saboru bila Nacionalna strategija poljoprivrede do 2030. godine, čija je izrada stajala nevjerojatnih 2,5 milijuna eura.
Dokument Strategije poljoprivrede do 2030. godine se izrađuje od listopada 2018. godine, u suradnji sa Svjetskom bankom, a prvotno se trebala zvati Strategija poljoprivrede od 2020. – 2030 godine. Dvije godine zakašnjeli dokument, kao uostalom i cjelokupan set zakonskih izmjena. Također, u listopadu, prošle godine je u prvom čitanju bila rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je također u izradi duže od godinu dana i već treća izmjena od 2018. godine. Očito da Ministarstvo poljoprivrede nema jasno postavljene ciljeve, niti zna kako odgovoriti na sve potrebe poljoprivrednika te usmjeravati poljoprivrednu proizvodnju- rekla je Vlašić-Iljkić.
U proizvodnoj strukturi Republike Hrvatske prevladavaju kulture niske vrijednosti (na oko 60 % obradivih površina proizvode se žitarice) što ograničava veću produktivnosti zemljišta. Hrvatski poljoprivrednici su uglavnom mali (70 % poljoprivrednika obrađuje manje od 5 ha poljoprivrednog zemljišta) i karakterizira ih fragmentirana proizvodnja usmjerena na proizvode niske vrijednosti te pretežito sudjeluju u kratkim vrijednosnim lancima.
-Nadalje, cijeli odlomak u Strategiji prijekorno gleda na hrvatskog poljoprivrednika; da ga karakterizira niska produktivnost, loše vođenje poslovnih evidencija, slabo planiranje i vođenje poslovanja, nedovoljno osiguranje i slaba povezanost s vrijednosnim lancem te ih se, od strane komercijalnih kreditnih institucija, percipira kao visokorizična i slabo isplativa ulaganja čime im je pristup kapitalu za financiranje investicija ograničen. Nedostatak ulaganja u kapital, tehnologiju, istraživanje i razvoj dodatno koči produktivnost. Proizvodi neujednačene kvalitete i veći troškovi poslovanja dodatno slabe njihov pregovarački položaj te je za njegovo jačanje u odnosu na prerađivačku industriju, koja je vrlo koncentrirana nužno povećati razinu udruživanja poljoprivrednih proizvođača.
Svi se s razlogom pitamo tko je odgovoran za stanje u hrvatskoj poljoprivredi – nesretni poljoprivrednik iz ulomka u Strategiji ili ministarstvo koje se godinama bavi planiranjem i analizama, agencije provode online ankete – daleko od realnosti i stvarnosti. Koliko je onih poljoprivrednika koji su odustali od svojih pitanja i kucanja na vrata tražeći savjet, govori i demografska slika Republike Hrvatske i iseljavanje mladih koji napuštaju svoje farme i odlaze raditi u inozemstvo. Postoji li i jedan primjer sačuvane proizvodnje?
Ostavština ovog ministarstva će biti uništene šećerane, uništeno mljekarstvo, stočarstvo, sumnjivi primjeri zakupa i prodaje poljoprivrednog zemljišta, ali sa dokumentima utisnutim zlatnim slovima Strategije poljoprivrede do 2030. godine, kao skupu nerealnih želja. Tko će nam se baviti poljoprivredom ako generacijska obnova NIJE razvojna potreba ni prioritet?- pojasnila je zastupnica Vlašić-Iljkić.
SDP – ov Savjet za poljoprivredu je održao Okrugli stol u Osijeku pod nazivom ‘Hoće li nove izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu zadržati mlade na selu?’, povodom zakonskih izmjena u području poljoprivrede, s posebnim osvrtom na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a čija se rasprava očekuje u idućim tjednima.
Martina Vlašić Iljkić izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu komentira ovim riječima
-Nacionalna strategija nije usuglašena sa Konačnim prijedlogom Izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu - primjerice koncept udruživanja je visoko vrednovan u EU, no kod nas ne postoji uopće razrađen koncept udruživanja, zajedničko tržište, a niti se on dovoljno ne boduje u novom prijedlogu, kao ni ravnopravnost spolova, žene nositeljice OPG-a i sl. Ministarstvo kasni u donošenju svih dokumenata, a novi sustav bodovanja neće doprinijeti pravednijom raspodjelom zemljišta i vrlo je teško svima udovoljiti, tko ima prednost (stočari u odnosu na ratare primjerice), veliki posjednici koji zapošljavaju određeni broj osoba ili manji OPG-ovci. Jedino rješenje je što više zemlje staviti na raspolaganje državnog zemljišta kroz Program koji donosi lokalna samouprava, na kojoj je obaveza velika i rokovi su kratki. Najveći problem poljoprivrednicima, osim nedostatnog zemljišta ili provedenih natječaja u koje možda nemaju dovoljno povjerenja, s obzirom na način rada vladajućih po kriteriju „po babama i stričevima“ je i nedostatno savjetovanje poljoprivrednika, kojima su usmjeravanje i savjetovanje nedostupni. Ova treća izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu od 2018. godine i dalje neće riješiti probleme u korištenju poljoprivrednog zemljišta – komentirala je.
Koliko uopće planirani dokumenti strateški i zakonodavni uopće nude rješenja za porazno stanje u poljoprivredi budući da bilježimo trgovinski deficit u svim kategorijama razmjene glavnih poljoprivredno prehrambenih proizvoda na razini EU te da unatoč sve većim poticajima, odnosno većim izravnim plaćanjima u poljoprivredi, poljoprivredni sektor ne bilježi povećanu produktivnost, saborska zastupnica Vlašić-Iljkić obrazložila je da se primjerice u strategiji navode četiri strateška cilja te 15 razvojnih potreba na koje je potrebno odgovoriti.
-U strategiji se navode 4 strateška cilja, te 15 razvojnih potreba na koje je potrebno odgovoriti i to putem 6 područja intervencija. Ukoliko su i dobro detektirane razvojne potrebe, područja intervencije ne nude konkretna rješenja. Izostao je naglasak na jačanje lokalnih inicijativa npr. kroz daljnji razvoj Lokalnih Akcijskih Grupa (LAG) i provedbu Lokalnih razvojnih strategija. Smatramo da je primaran daljnji razvoj u okviru decentralizacije i jačanja svih dionika u ruralnim područjima. Pomalo nestvarno se spominje kao prednost - moderna i dobro razvijena cestovna infrastruktura – primjera radi 2 slavonske županije nemaju izlaz na autocestu, a u Izvješću o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2013.-2019. godine govori se o visokoj neujednačenosti razvoju cestovnih mreža i činjenici da je proteklih 20 godina bio naglasak na razvoju autocesta. Nažalost, dvije slavonske županije, Virovitičko podravska i Požeško slavonska su županije koje nemaju niti jedan km brze ceste ili autoceste. O kakvom su stanju te županije su pokazali pokazatelji koje dvije županije stavljaju na začelje po razvijenosti u RH.
Dojam je da je cjelokupna Strategija neprimjenjiva na hrvatske okolnosti, jer nažalost zbog lošeg vođenja poljoprivredne politike, a ne zbog hrvatskog poljoprivrednika, uvelike zaostajemo za europskim zemljama. Nisu jasno postavljeni prioriteti razvoja poljoprivrede do 2030. godine, a provedbeni mehanizmi nisu dovoljno jasni. Puno planova i silno razbacivanje europskim novcem nije do sada pomoglo hrvatskoj poljoprivredi-pojasnila je Martina Vlašić-Iljkić.
