Voće lista i cvjeta u studenom - što učiniti da ih sačuvamo?
(FOTO: Depositphoto/[email protected])
Visoke temperature u listopadu i studenom su doprinijele listanju i cvjetanju sadnica koje smo zasadili, ali i starijih stabala. Koštičave voćne vrste su najosjetljivije. Često se događa da se zbog smrzavanja osuše sadnice i mlada stabla marelice i breskve. Šljive i višnje bolje podnose ovakve vremenske prilike. Jabučaste vrste su nešto otpornije.
Nakon opadanja listova biljke su usvojile potrebne količine hranjivih tvari koje su im neophodne da prezime. Međutim, nije došlo do pada temperature i hlađenja biljaka, odnosno zimskog sna. Temperature iznad 10 ili 15ºC doprinijele su ponovnom pokretanju vegetacije i pojavi novih listova i cvjetova.
Bitan izbor lokacije i sortimentaOsim topline, ovoj pojavi doprinose izloženost lokacije i sortiment. Voćnjaci na južnim padinama su češće pogođeni, jer se stabla zagrijavaju zbog izloženosti sunčevim zrakama. Neke voćne i ukrasne vrste imaju kratak period mirovanja i na to treba obratiti pažnju.
Dodatno će kod mladih sadnica problem zakomplicirati neadekvatno i dugotrajno čuvanje u prostoru gdje je dovoljno svjetlo, toplo i da korijen ima dovoljno vlage. U takvim uvjetima sadnica se aktivira i dolazi do preuranjenog buđenja pupoljaka.
Sadnice i mlada stabla koja olistaju i procvjetaju će biti u velikoj opasnosti smrznuti tijekom zime.
Kod starijih stabala dolazi do poremećenog ciklusa rodnosti i smanjenog prinosa, ali i pored štete mogu prezimjeti.
Kako pomoći sadnicama i mladim stablima?Obujam štete ovisi u kojoj mjeri je došlo do listanja, cvjetanja i kolanja biljnih sokova u unutrašnjosti stabla. Što su ti procesi intenzivniji, to je veća opasnost od izmrzavanja.
Krečenje stabla može pomoći, jer će bijela boja odbijati sunčeve zrake i sporije će doći do zagrijavanja.
Malč koji dodate oko stabla će ublažiti djelovanje negativne temperature. Najbolje je iskoristiti organske tvari poput opalog lišća, sijeno, slamu, kompost, humus i slično. Postoji opasnost od napada glodavaca koji vole ovakva skrovišta. Pomaže folijarno tretiranje gnojivom bogatim kalijem i fosforom.
U najgorem scenariju sadnice iskopati zajedno s korijenovom balom, zemljom oko korijena, i posaditi u kantu ili veću posudu. Smjestiti u podrum ili drugu prostoriju gdje neće izmrznuti, ali gdje su temperature niže, i čuvati do proljeća. Povremeno provjerite u kakvom je stanju sadnica, da nema štetnika, bolesti i po potrebi slabije zaliti.
(IZVOR: www.agroklub.hr)
