Zasićenje pojedinih političara na političkoj sceni u Požeško-slavonskoj županiji ili ne ?!
11.9.2018. | 07:59
Ante Mandaric
IZVOR: 034 Portal
Pregleda: 5600
Zasićenje pojedinih političičara na političkoj sceni u Požeško-slavonskoj županiji ili ne ?!
(FOTO: Google)
Potaknuti razmišljanjem, ukratko smo izanalizirali “krvnu sliku” naših lokalnih šerifa i glasača u cijeloj Požeško-slavonskoj županiji te provjerili koliko smo kao društvo, politički (ne)zreli?
U jedno smo sigurni, Republika Hrvatska, kao i sam prostor Požeško-slavonske županije, zasigurno je klimom i reljefom jedan od najljepših na svijetu. Uzmemo li u obzir bogatu kulturnu i gastronomsku baštinu s kojom se itekako imamo pravo i trebamo ponositi, dodavši stvarnu marljivost naših ljudi kroz povijest, bez trunke razmišljanja usuđujemo se reći da nema niti jednog pravovaljanog razloga da žitelji Požeško-slavonske županije ne žive dostojan život, život onakav kakav zaista zaslužuju.
Kako svi već znamo, Požeško-slavonska županija je sastavljena od 5 gradova (Požega, Pleternica, Kutjevo, Pakrac i Lipik ) i 5 općina (Velika, Kaptol, Jakšić, Brestovac i Čaglin). Dakle od 10 lokalnih samouprava plus jedna područna odnosno regionalna samouprava, a to je sama Požeško-slavonska županija.
Usuđujemo se reći da cijelom Požeško-slavonskom županijom upravlja 11 čelnih vladara ili nazovimo ih boss-evima koje sami biramo na lokalnim izborima svake 4 godine, naravno u slučaju da ne dođe do izvanrednih izbora.
Određeni od tih 11 čelnih vladara provlače se godinama na istim ili sličnim funkcijama, rotirajući se iz lokalne uprave u područnu ili obrnuto. Ništa nije sporno u tome da se netko bavi istim poslom cijeli život, ali kad uzmemo u obzir da se radi o ozbiljnoj politici, stvari se drastično mijenjaju i to bi trebalo predstavljati ozbiljan problem. Ne ulazeći u to koliko je netko bio dobar ili loš načelnik, gradonačelnik ili župan, jedna stvar je nepobitna, a to je da jednostavno dolazi do “zamora materijala.” Vrijeme prolazi, trendovi, potrebe i društvena razmišljanja se rapidno mijenjaju na dnevnoj bazi, pa tako ni politika nije izolirana od toga.
Zanimljiv slučaj nam primjerice dolazi iz Općine Brestovac u kojoj je Zdravko Mandić načelnik od prvih lokalnih izbora koji su se održali 1993. godine. Gospodin Zdravko Mandić je 7 puta izabran za načelnika Općine Brestovac te je u punom smislu načelnik-veteran, što je stvarno zavidan rezultat, no mi se pitamo zar u cijeloj Općini Brestovac ne postoji nitko drugi, možda mlađi, možda još sposobniji ( ne ulazimo u sposobnosti gospodina Mandića ) koji bi se vrlo rado prihvatio tog izuzetno zahtjevnog posla, ali očito je da nema te da su svi zadovoljni dosadašnjim radom načelnika u toj općini , te svima cvijetaju ruže. Naravno, načelnik Zdravko Mandić napravio je puno za Općinu Brestovac od sportske dvorane pa na dalje, ali uzmemo li u obzir koliko je godina na čelnoj poziciji stvar postaje zanimljivija.
Općina Kaptol osnovana je 1993 godine, a načelnik Općine Kaptol je Mile Pavičić koji je na toj funkciji preko 20 godina. Slična situacija kao i u Općini Brestovac, rezultata ima, nešto se radi, ali kad uzmemo u obzir silne godine, teško da možemo reći da je Kaptol puno napredovao. Mile Pavičić, jedan od onih načelnika-veterana za kojeg se svake lokalne izbore pita hoće li u mirovinu? Je li mu ovo zadnji mandat? Bilo kako bilo, Mile se neda skinuti s trona. Smatramo da i u Općini Kaptol pod hitno treba svježih lica.
Najistočnija općina u Požeško-slavonskoj županiji, Općina Čaglin u kojoj je načelnik relativno mladi Dalibor Bardač, koji je dužnost načelnika preuzeo na pola mandata, pobjedivši na izvanrednim lokalnim izborima koji su se održali 2015. godine. Nakon toga pobjedio je na redovnim izborima 2017. godine i tako preuzeo svoj prvi mandat od 4 godine. Općina s realno malim proračunom i malim brojem stanovništva bori se s “bijelom kugom” i starenjem stanovništva. Dopustit ćemo mu još vremena da vidimo kako će gospodarit tom općinom jer se zaista radi o specifičnoj okolini u kojij nije lako raditi.
Jedna zanimljivija stvar vezana je uz Općinu Čaglin, a to je zamjenik župana za gospodarstvo Požeško-slavonske županije, Željko Jakopović koji je na toj funkciji zamislite već treći put! O zavidnom gospodarskom stanju u Požeško-slavonskoj županiji smo već pisali, kao i o zanimljivoj matematici u kojoj je Željko Jakopović sa svega 800-tinjak glasova u CIJELOJ županiji zaslužio mjesto zamjenika župana. Mudro!
Silne afere nekih firmi, nekog prošlog doba, punile su novinske stupce stavljajući Općinu Velika u žižu zbivanja. Načelnik te općine, nekad poznate po hrvatskom nogometnom prvoligašu NK KAMEN INGRAD i Kupalištu Velika je Vlado Boban. Dužnost načelnika obnaša već peti put, što skraćenih, što punih mandata. Došavši za kormilo Općine Velike naslijedio je ogromne dugove koje je racionalnim vođenjem općine u konačnici i vratio. Glavna okupaciju mu je revitalizacija nekih već započetih projekata posrnulog tajkuna, a za koje se nadamo da će uspješno privesti kraju. Bit će zanimljivo pratiti put i karijeru Vlade Bobana i Općine Velika na nekim idućim lokalnim izborima s obzirom da je već peti put izabran za načelnika. Hoće li se pojaviti neka nova lica na političkoj sceni u Općini Velika, vrijeme će pokazati.
Još jedan načelnik-veteran, dolazi nam iz Općine Jakšić, a to je Ivica Kovačević koji se na mjestu načelnika nalazi već četvrti mandat. Posebno burna bila je posljednja kampanja za vrijeme Lokalnih izbora 2017. godine, u kojoj je Ivica Kovačević izašao kao pobjednik s tankom prednošću. Kao i već neki spomenuti načelnici, puno vremena, rezultata nedovoljno ili malo, a ego do neba. Hoće li na području Općine Jakšić doći do nekakvih promjena na budućim lokalnim izborima, živi bili pa vidjeli.
Slučaj Grada Pakraca je prilično zanimljiv i trebali bi ga pratiti s posebnom pozornošću iz razloga što je sadašnja gradonačelnica Grada Pakraca, Anamarija Blažević, preuzela funkciju od Davora Huške, u trećoj godini mandata, postavši tada vd zamjenik gradonačelnika. Nakon toga, 2017. godine, slijedio je prvi pravi ispit za Anamariju Blažević gdje je izašla prvi put kao kandidat za gradonačelnika Grada Pakraca. Odnjevši pobjedu na Lokalnim izborima 2017. godine. Očito je da je u vrlo kratkom vremenu, nešto više od godine dana, stekla povjerenje svojih sugrađana koji su je nagradili novim četverogodišnjim mandatom. Bit će zanimljivo pratiti u kojem će smjeru Anamarija Blažević voditi Grad Pakrac, pogotovo jer se nažalost, rane iz Domovinskog rata na tom području još uvijek vide i još uvijek su relativno svježe.
Grad Lipik, prelijep, za naše pojmove čak multikulturan gradić, odiše jednostavnošču, a s druge strane nekom vrstom pedantnošču, slučajne prolaznike ostavlja bez daha. Prvo što svakome padne na pamet su gizdavi lipicanci i toplice u koje je dolazila i krema još Habsburške Monarhije. Gradonačelniku Lipika, Vinku Kasani, ovo je drugi mandat na čelu Lipika gdje je 2017. godine ostvario relativno glatku pobjedu usporedivši je s onom iz Lokalnih izbora 2013. godine. Čovjek koji aktivno govori više jezika, zasigurno je u svom prvom mandatu opravdao zašto je postao gradonačelnik pa je također nagrađen od strane sugrađana koji su mu još jednom ukazali povjerenje. Spomenut ćemo da je Grad Lipik u protekloj godini izvukao najviše novca iz EU fondova od svih gradova u RH, ako gledamo po glavi stanovnika što zasigurno ne smije ostati ne primjećeno. Ima li ovdje potrebe za promijenom, procijenite sami.
Grad Kutjevo koji se nalazi podno Papuka, poznat po cijelome svijetu zbog svojih vrhunskih vina, ima mladog gradonačelnika Josipa Budimira koji je dužnost gradonačelnika preuzeo na izvanrednim lokalnim izborima 2014. godine koji su uslijedili nakon ne usvajanja proračuna za narednu godinu. Tada je još na snazi bio zakon koji kaže, u slučaju ne usvajanja proračuna načelniku, gradonačelniku ili županu, slijede izbori za te funkcije. Danas, nakon “Lex Šerifa” vijećnici, odnosno članovi skupštine prilikom ne usvajanja proračuna raspustili bi sami sebe, dok bi čelni čovjek ostao netaknut. Zanimljiva anegdota veže se uz Josipa Budimira koji je postao gradonačelnik dok je još bio student. Također je naslijedio dugove koje je vrlo uspješno vratio u relativno kratkome roku. Drugi mandat osvojio je 2017. godine, kojim putem će voditi Kutjevo, vidjet ćemo s obzirom da je Kutjevo također pogođeno “bijelom kugom”.
Teškom pobjedom na lokalnim izborima 2017. godine, gradonačelnica Grada Pleternice, Antonija Jozić, ušla je u svoj drugi mandat. Kao i već neke spomenute općine i gradovi, ni Pleternica nije izolirana od “bijele kuge” od koje sve više pati. Gradonačelnica se trudi i nastoji razvijati Pleternicu kako god umije i zna, što joj za sada relativno dobro ide. Ne možemo ne primjetiti, indirektnim signalima uočavamo, priprema li se Josip Katić, koji je inače zamjenik gradonačelnika, za možda gradonačelnika na nekim budućim lokalnim izborima. Tko preživi, pričat će.
Administrativni centar i najveći grad Požeško-slavonske županije, biskupijsko, vojno i obrazovno središte Grad Požega, definitivno je jedan od dragulja Republike Hrvatske. S bogatom poviješću dužom od 900 godina mami uzdahe svojom prelijepom baroknom arhitekturom. Glavni, Trg Svetog Trojstva, najveći je barokni trg u RH. Mnogi znameniti požežani ostavili su traga ne samo u Hrvatskoj nego i izvan nje, od pjesnika pa sve do istraživača. Na čelu Grada Požege nalazi se relativno mladi Darko Puljašić, kojemu je to prvi mandat. Na funkciji gradonačelnika snašao se za sada odlično. Brz, okretan, ali i konstruktivan, sluša bilo sugrađana te njihove želje i potrebe pretvara u stvarnost. Za mnoge požežane centralno godišnje zbivanje u Požegi je festival pjesme i vina tj. Aurea fest, koji je, kako požeški kuloari pričaju, proteklih godina izgubio kvalitetu, te je za naš standard trajao predugo, odnosno 7 dana. Ove godine to nije bio slučaj, manje dana, više lokacija, više kvalitetnih izvođača, dobra organizacija i festival je bio pun pogodak. Naravno, Požega se mora razvijati u gospodarskom smislu, a jedan od glavnih preduvjeta je Poduzetnički inkubator koji će u Požegi krenuti s radom svaki čas. Gradonačelnik Darko Puljašić ima veliku potporu svojih sugrađana u svom radu te iz toga uočavamo da bi vrlo lako mogao po drugi mandat.
Požeško-slavonska županija, također je grcala u dugovima koje i dan danas vraća radi interesa pojedinaca. Županija koja se nalazi u srcu Slavonije trebala bi biti na ponos svim žiteljima. Na čelu Požeško-slavonske županije nalazi se župan, Alojz Tomašević, naš Lojza, kojemu je to drugi mandat. Svoj posao radio je besprijekorno do izbijanja nekoliko za sada ne dokazanih afera koje više nema smisla ponavljati jer za njih znaju i djeca u vrtiću. Do trećeg mandata, vrlo vjerojatno kao nezavisni kandidat za župana nikad neće doći.
Općenito, Požeško-slavonskoj županiji treba više mladih, perskepktivnih i neopterećenih političara, koji će svojim radom i zalaganjem u relativno kratkom vremenu napraviti pozitivne pomake za sve naše općine, gradove i županiju. Uvjereni smo da imamo mlade, pametne i sposobne ljude. Trebamo shvatiti da nas je i 27 godina nepotizma dovelo tu gdje jesmo te preuzeti odgovornost, kako za vlastite sposobnosti, tako i za vlastita ograničenja.
Uostalom, živimo u demokratskom društvu u kojem svatko ima pravo birati i biti biran bez ograničenja, a ako narod, odnosno birači nisu shvatili da sami sebi biraju budućnost bez obzira kakva ona bila, onda smo kao društvo zasigurno zakazali.
Na kraju krajeva, ponovit ćemo da smatramo da zaista nakon nekog vremena dođe do “zamora materijala” te da bilo koja osoba ne može voditi jednako kvalitetno općinu, grad ili županiju u prvom ili petom mandatu.
DODANO: 08:02
Došlo je do greške u prepisivanju s Državnog izbornog povjerenstva i rezultata za Lokalne izbore 2017.,naime zamjenik župana kao nositelj liste za županijsku skupštinu osvojio je konkretno 1845 glasova ( izostavili smo brojku 1 ) te mu se ovim putem ispričavamo radi tog tipfelera.
