Zašto je dizel čak 2,27 kuna skuplji od benzina? Naftni stručnjak objašnjava
gorivo
(FOTO: Google)
Vlada je u utorak donijela novu Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata prema kojoj je litra benzinskog goriva pojeftinila 57 lipa i sada košta 10,62 kune, a s druge strane litra dizelskog goriva poskupjela je 54 lipe i cijena mu je 12,89 kuna. Razlika u cijeni sada je zaista osjetna - dizel košta čak 2,27 kuna više nego eurosuper, što je nesumnjivo šok za sve s vozilima na dizelski pogon.
Očito je prošlo vrijeme kada je vožnja "na dizel" bila jeftinija. U jesen 2018. godine dizel je na hrvatskim crpkama drugi put u povijesti cijenom premašio benzinska goriva. Tada nije bilo (post)pandemijske krize, sukob u Ukrajini intenzitetom nije bio ni blizu sadašnjem kao ni energetski rat Zapada i Rusije. Tada je viša cijena dizelskih u odnosu na benzinska goriva bila tumačena osuvremenjivanjem rafinerija i njihovim okretanjem preradi lakših goriva. Na tržištu je bilo sve više benzina, a sve manje dizela, što je dovelo do njegova poskupljenja.
O razlozima aktualnog nerazmjera cijena benzina i dizela portal net.hr pitao je naftnog stručnjaka Davora Šterna, koji je nekoć bio i direktor Ine i ministar gospodarstva. On nam je rekao da nekog konkretnog objašnjenja naprosto nema.
"Cijena se formira na burzama. Ako je na burzi manje dizela, a to može biti iz raznih razloga, tada dođe do disproporcije pa ljudi koji troše dizel moraju platiti veću cijenu. Nekog logičnog objašnjenja industrijske prirode više nema", kazao je Štern.
Naglašava da je dizel uvijek bio jeftiniji od benzina, ali da više nije tako.
"Prije nekoliko godina rafinerije su se obnavljale, a dizel se smatrao - i smatra se - manje kvalitetnim gorivom pa je bio jeftiniji od benzina. Onda su svi pokušavali proizvoditi više benzina kako bi ostvarili veću dobit pa je dizel 'prehitio' benzin i došlo je do te anomalije. I dalje je jeftinije proizvesti dizel, nego benzin. Ali, kad vlada nestašica i jednog i drugog, onda cijenu više ne određuje vrijednost proizvoda, nego njegova dostupnost. Jednostavno rečeno, roba koje nema uvijek je skuplja", ustvrdio je Štern.
(IZVOR: www.net.hr)
