560 eura naknade mjesečno dobivaju trudnice na bolovanju: “Sramotno i mizerno!”
Trudnica, trudnoća
(FOTO: immunifyme.com)
"Dobivala sam 560 eura. To je sramotno i mizerno. Zbog toga se godinu dana nakon toga izvlačim iz dugova", rekla nam je sugovornica koja je išla na bolovanje zbog komplikacija u trudnoći.
Ona nije jedina koja se žali na ovaj iznos. Trudnice su razočarane ovim iznosom koji im, kako nam govore, više nije dovoljan ni za pokrivanje osnovnih potreba, a problem je to što već godinama ne raste.
“Rekla bih da je to kao jedan oblik ‘kazne’ što ne možemo raditi nego moramo ići na bolovanje u trudnoći”, dodala je.
Kako bismo provjerili je li ovaj iznos zaista točan te može li on biti veći, poslali smo upit HZZO-u.
“Naknada plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u trudnoći, rodiljnog i roditeljskog dopusta određuje se od osnovice za naknadu plaće koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije propisano.
Naknada plaće iznosi 100 posto od osnovice za naknadu plaće za vrijeme, između ostalog i privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u trudnoći, pri čemu najviši mjesečni iznos naknade plaće ne može za puno radno vrijeme iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28 posto odnosno 565,04 eura (4.257,28 kuna)”, rekli su nam iz HZZO.
Je li ovaj iznos zaista dovoljan?
Naknada plaće koja se odnosi na privremenu nesposobnost za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom uređena je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je u djelokrugu Ministarstva zdravstva.
Stoga smo pitali Ministarstvo zdravstva smatraju li zaista da je ovaj iznos dovoljan i planiraju li ga povećati. U nastavku donosimo odgovor:
“Ministarstvo zdravstva ističe kako je demografska revitalizacija strateško pitanje Vlade o kojem ovisi gospodarski razvoj Hrvatske, uključivši i održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u svom djelokrugu prati i analizira stanje vezano uz naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u vezi s trudnoćom.
Ministarstvo zdravstva svjesno je potreba ove vulnerabilne skupine te kontinuirano razmatra mogućnost povećavanja prava, uključivši i financijski aspekt, sukladno mogućnostima. Povećanje naknade rješava se u okviru Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, čemu prethodi detaljna financijska analiza HZZO-a, osiguranje dodatnih financijskih sredstava, kao i koordinacija s drugim dionicima uključenima u proces demografske revitalizacije.”
Demografska politika
Zanimalo nas je i kako je ovaj iznos dovoljan za zemlju koja želi poticati demografsku politiku i povećati broj rođene djece. Stoga smo pitali i Ministarstvo demografije kako planiraju sudjelovati u rješavanju ovog problema.
“Kako bi se postigla demografska održivost, potrebno je koncipirati sveobuhvatnu populacijsku politiku koja objedinjuje mjere brojnih tijela, nositelja javnih politika, na nacionalnoj i regionalnoj razini. Brojni čimbenici utječu na planiranje obitelji i ono što je zadaća Ministarstva demografije i useljeništva je izgraditi poticajno okruženje za obitelji i mlade.
Materijalna prava roditelja su samo jedan poticaj te je potrebno njihovo kontinuirano prilagođavanje, no samostalno ona ne mogu dovesti do pozitivnih demografskih trendova. Ministarstvo demografije i useljeništva će u narednom razdoblju u dijalogu sa svim nadležnim tijelima i institucijama, uključujući i Ministarstvo zdravstva, kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj odnosno lokalnoj razini, kroz zajedničko, koordinirano i sustavno djelovanje, razmotriti set mjera koje mogu polučiti najbolje rezultate.
Sve mjere za demografsku obnovu naše zemlje trebaju se kontinuirano preispitivati i prilagođavati kako bi bile u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama i socioekonomskim prilikama u društvu.”
izvor: N1
