Miličevićev „uspjeh“ iz tuđeg mandata: 10,7 milijuna eura dogovoreno godinama ranije

Ugovor vrijedan 10,7 milijuna eura za revitalizaciju povijesne jezgre predstavljen je kao veliki iskorak aktualne gradske vlasti, iako je projekt bio utvrđen, financijski okvir poznat, a dio radova započet ili dovršen još u mandatu prethodnog gradonačelnika.

Svečana potpisivanja ugovora, fotografiranja pred kamerama i izjave o „velikim koracima“ postali su uobičajen način predstavljanja projekata financiranih europskim sredstvima. Međutim, u slučaju revitalizacije povijesne jezgre Požege otvara se pitanje predstavlja li se građanima doista nova investicija ili se, uz ponešto izmijenjenu dokumentaciju i novu političku postavu, ponovno promovira projekt koji je javnosti poznat gotovo tri godine.

Na službenim stranicama Grada Požege 24. srpnja 2026. objavljeno je da je gradonačelnik Borislav Miličević u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s ministricom Natašom Mikuš Žigman potpisao ugovor vrijedan 10,7 milijuna eura za projekt „Revitalizacija povijesne jezgre grada Požege“.

Vijest je predstavljena kao važan korak prema obnovi povijesnog središta grada, uz najave uređenja Trga Svetog Trojstva, Sokolove ulice, Ulice Matice hrvatske, tematskog parka, fontane i drugih sadržaja.

Sve bi to ostavljalo dojam da je riječ o novom projektu aktualne gradske uprave, kada ne bi postojala službena objava iz prosinca 2023. godine koja pokazuje da su isti projekt, isti financijski mehanizam i gotovo isti sadržaji bili definirani znatno ranije.

Projekt predstavljen još u Šibeniku

U sklopu „Dana regionalnog razvoja i EU fondova“, održanih od 7. do 9. prosinca 2023. u Šibeniku, na kojem je uz tadašnjeg ministra Šimu Erlića bio i premijer Andrej Plenković, tadašnji gradonačelnik Požege Željko Glavić potpisao je Sporazum o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027.

Tim je sporazumom utvrđen način provedbe ITU mehanizma za Urbano područje Požega, kojemu je namijenjeno ukupno 18 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Već tada su kao prioritetni projekti navedeni revitalizacija povijesne jezgre grada Požege i izgradnja atletskog stadiona.

Revitalizacija je obuhvaćala rekonstrukciju Trga Svetog Trojstva, izgradnju multifunkcionalnog objekta na prostoru tržnice s podzemnom garažom, uklanjanje parkirališta i prometa s baroknog trga te proširenje i rekonstrukciju Sokolove ulice od Ulice Matice hrvatske do budućeg ulaza u podzemnu garažu.

Dakle, nije riječ o zamisli nastaloj u mandatu gradonačelnika Miličevića, nego o projektu koji je osmišljen, politički usuglašen i predstavljen javnosti u vrijeme njegova prethodnika.

Različiti dokumenti, isti projekt i ista sredstva

Formalno gledano, sporazum iz 2023. i ugovor iz 2026. nisu isti dokumenti. Prvi je utvrđivao provedbeni i financijski okvir ITU mehanizma, dok se posljednjim ugovorom sredstva dodjeljuju za konkretan projekt.

No građanima se ta razlika uglavnom ne objašnjava jasno. Umjesto toga, svaka nova administrativna faza predstavlja se kao zaseban politički uspjeh i početak nečega velikog.

Upravo tu nastaje problem.

Potpisivanje pojedinih ugovora jest nužan dio procedure, ali nije jednako stvaranju projekta od početka. Još manje može biti dokaz da je aktualna gradska vlast sama osmislila i pokrenula investiciju koju je naslijedila u visokom stupnju pripremljenosti.

Javnost bi stoga trebala dobiti jasan odgovor: što je konkretno ugovoreno 2023., što je potpisano 2026., koji su poslovi već obavljeni i kakav je stvarni doprinos sadašnje gradske uprave?

Bez takvog objašnjenja, niz svečanih potpisivanja lako se pretvara u politički marketing kojim se stvara dojam stalnog pokretanja novih projekata, iako se zapravo administrativno nastavljaju poslovi započeti godinama ranije.

Dio zahvata već izveden

Dodatnu nedoumicu izaziva činjenica da su pojedini zahvati povezani s revitalizacijom već izvedeni. Uređen je dio prostora i raskrižja Sokolove ulice i Ulice Matice hrvatske, dok se ugovor kojim se projekt financira sada predstavlja kao početak velike investicije.

To ne znači da ugovor nije potreban niti da sredstva nisu značajna. Naprotiv, 10,7 milijuna eura ozbiljan je iznos i građani imaju pravo znati kako će biti utrošen.

No jednako tako imaju pravo znati koliko je projekta već pripremljeno, koji su radovi provedeni iz drugih izvora te što se točno tek treba realizirati.

Ako se sve te faze stave pod isti naslov i predstave kao uspjeh aktualnog gradonačelnika, briše se granica između kontinuiteta gradske uprave i osobnog političkog postignuća.

I dovršeni stadion ponovno u priči o budućim ulaganjima

U najnovijoj objavi ponovno se navodi da se u sklopu ITU mehanizma u Požegi gradi novi atletski stadion. Međutim, njegova je izgradnja završena, pa takva formulacija dodatno pojačava dojam da službene objave nisu usklađene sa stvarnim stanjem na terenu.

Ako je objekt dovršen, za koji je ishodovana uporabna dozvola, onda ga nije precizno predstavljati kao projekt koji se tek gradi. Može se govoriti o financiranju, administrativnom zatvaranju projekta, dovršetku pojedinih faza ili stavljanju objekta u punu funkciju, ali ne i o početku izgradnje koja je već završila.

Takve formulacije možda izgledaju kao sitnica, ali upravo iz njih nastaje šira slika prema kojoj se svaki potpisani dokument predstavlja kao nova investicija, neovisno o tome je li projekt već ugovoren, izveden ili gotovo dovršen.

Politička promocija umjesto jasnog izvještavanja

Potpisivanju ugovora nazočili su požeško-slavonska županica Antonija Jozić, zamjenica gradonačelnika Irena Martinek, ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić te suradnici ministrice Mikuš Žigman.

Fotografije s potpisivanja ponovno su poslužile kao potvrda političke potpore aktualnom gradonačelniku. No građanima su od protokolarnih fotografija važniji rokovi, troškovnici, faze radova i jasna podjela odgovornosti.

Borislav Miličević u prvoj godini mandata još nije javnosti predstavio veći vlastiti projekt koji bi bio osmišljen i pokrenut tijekom njegove uprave. Zbog toga se naslijeđene investicije očito nastoje prikazati kao dokaz aktivnosti sadašnje gradske vlasti.

Takva praksa nije neuobičajena u politici, ali je treba nazvati pravim imenom. Nastavak kvalitetnog projekta prethodne vlasti nije ništa loše. Naprotiv, kontinuitet je poželjan. Problem nastaje kada se prešućuje tko je projekt pripremio i kada se svaka nova administrativna etapa koristi za stvaranje dojma da sve počinje upravo sada.

Građani zaslužuju činjenice, a ne ponovljene ceremonije

Revitalizacija povijesne jezgre jedan je od najvažnijih projekata za budući izgled Požege i mora biti provedena kvalitetno, transparentno i u skladu s konzervatorskim zahtjevima.

Međutim, važnost projekta ne bi se trebala koristiti za političko preuveličavanje.

Građanima ne treba ponovno prodavati već poznate odluke kao nove vijesti. Potrebno im je jasno reći što je dogovoreno 2023., što se ugovara 2026., koliko je novca dosad potrošeno, što je završeno i kada će cijeli projekt biti dovršen.

Sve drugo ostavlja dojam da se ceremonijama, potpisima i velikim riječima građanima pokušavaju „mazati oči“, umjesto da im se ponudi precizan i provjerljiv prikaz stvarnog napretka.

Požega ne treba još jednu fotografiju s potpisivanja. Treba završene projekte, otvorene objekte i gradsku vlast koja će jasno razlikovati ono što je naslijedila od onoga što je sama osmislila i pokrenula.