PRIPREME ZA UVOĐENJE EURA: Od 5. rujna će i poslodavci morati dvojno iskazati plaću

Etičkom kodeksu, kojem je cilj jamčiti transparentnu zamjenu kune eurom, dosad je pristupilo 370 poslovnih subjekata.

"Pozitivci i negativci"

To je u srijedu rekao ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović na 17. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković. Filipović je podsjetio da je pristupanje Etičkom kodeksu svim poslovnim subjektima iz financijskog i nefinancijskog sektora koji imaju direktan odnos s potrošačima omogućeno od 16. kolovoza, dobrovoljno je i besplatno, a cilj mu je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom. Cilj kodeksa je poslati poruku da postoje poslovni subjekti kojima se u procesu prelaska na euro može vjerovati, rekao je Filipović. Dodao je da će udruge za zaštitu potrošača moći identificirati poslovne subjekte koji eventualno budu neopravdano podizali cijene, koji ih neće dvojno iskazivati ili će ih neispravno preračunavati i zaokruživati, a na svojim će internetskim stranicama moći objaviti popis onih koji se ne ponašaju kako bi trebali, najavio je Filipović. Podsjetio je da su u srpnju potpisani ugovori s pet udruga, koje će prve izvještaje o praćenju objaviti do 15. listopada. Također, na stranici Etičkog kodeksa pohvale i kritike poslovnim subjektima moći će iznositi i građani, čime će se generirati svojevrsna lista "pozitivaca", kao i "crna lista", koja će samim time nositi reputacijski rizik za poslovne subjekte, rekao je ministar.

Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura održana je prije tematske sjednice Vlade posvećene usvajanju 65 zakona koje će Sabor ove jeseni usvojiti kao dio zakonodavne prilagodbe za uvođenje eura. Kako je izvijestio ministar financija Marko Primorac, do kraja godine u redovitoj proceduri će doći do izmjene još 20-ak zakona. Primorac je podsjetio da od 5. rujna počinje razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima, koje će trajati sve do kraja 2023. Od 5. rujna će i poslodavci na ispravama za isplatu plaća morati dvojno iskazati ukupni iznos isplaćen radniku, to jest plaću, otpremninu i druga materijalna prava, što bi se moglo odnositi već na plaće za kolovoz, ako ih poslodavci isplaćuju nakon 5. rujna. Isti princip odnosi se i na mirovine.

Kontrola preračunavanja

S razdobljem obveznog dvojnog iskazivanja počinju i nadzorne aktivnosti Državnog inspektorata, Porezne uprave, Ministarstva financija i još devet tijela, rekao je Primorac. Dodao je da će od 1. do 14. siječnja 2023. trajati i razdoblje dvojnog optjecaja, što znači da će građani moći još plaćati u kunama, a ostatak će im biti vraćan u eurima. Izjavio je i da se euro uvodi u situaciji opće inflacije, no da inflacija nije posljedica uvođenja eura. I sve dosadašnje analize u drugim zemljama koje su uvodile euro pokazale su da je kratkoročni efekt uvođenja eura na inflaciju iznosio od 0,2 do 0,4 posto, napomenuo je.

Viceguverner HNB-a Michael Faulend izvijestio je da proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama eura teče u skladu s planom. Što se tiče nabave novčanica, sa središnjim bankama eurozone detaljno je dogovorena dinamika i količina opskrbe, u rujnu i početkom listopada bit će zaprimljene tri pošiljke novačnica, a do početka prosinca još tri. Prve tri pošiljke, koje će stići do početka listopada, napomenuo je Faulend, količinski će biti dostatne za proces predopskrbe.

“Članstvo u eurozoni jamči državi, gospodarstvu i građanima veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova”, kazao je premijer Plenković. “Nalazimo se u završnoj fazi uvođenja eura i, unatoč svim izazovima i krizama s kojima smo bili suočeni proteklih godina, na pragu smo ostvarenja jednog od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju, jedan je ulazak u europodručje, a drugi je schengenski prostor”, kazao je Plenković. Naveo je da je u svim zemljama koje su prije ušle u eurozonu znatno porastao standard građana. Istaknuo je, između ostaloga, primjer Slovenije, koja je u eurozonu ušla 2007. Od tada pa do 2021. godine tamošnje su brutoplaće porasle za 48 posto, a cijene za 26 posto. Realan rast brutoplaća iznosio je oko 22 posto. Upozorio je da će državna tijela kontrolirati preračunavanje cijena s ciljem zaštite potrošača.

(IZVOR: www.glas-slavonije.hr)