U Donjem Miholjcu održana 21. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

U Donjem Miholjcu održana je 21. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem na kojoj je sudjelovala i županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić. Sjednicom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, a okupila je ministre Vlade, čelnike svih pet slavonskih županija, gradova i općina te druge dionike regionalnog razvoja. U središtu rasprave bili su novi institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja, ulaganja u prometnu infrastrukturu te razvoj turizma kao pokretača gospodarskog i društvenog razvoja Slavonije, Baranje i Srijema.

Na području pet slavonskih županija do rujna 2026. godine, kroz nacionalne i europske izvore, ugovoreni su projekti ukupne vrijednosti 5,54 milijarde eura, od čega je isplaćeno 3,57 milijardi eura. Od ukupnog iznosa, na projekte na području Požeško-slavonske županije odnosi se 499,83 milijuna eura. Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako su tijekom proteklih godina ostvareni značajni pomaci koji su pridonijeli razvoju istoka Hrvatske.

– Imamo niz velikih iskoraka koji su omogućili bolju infrastrukturu, poticaj gospodarstva i ulaganja koja zaista mijenjaju Slavoniju, Baranju i Srijem – poručio je Plenković.

Govoreći o dosadašnjem radu Savjeta, istaknuo je kako je održavanje sjednica u različitim gradovima i općinama omogućilo neposrednije sagledavanje razvojnih potreba pojedinih područja, naglasivši kako je Slavonija tijekom proteklih deset godina postala stvarni projektni prioritet Vlade.

Jedna od središnjih tema sjednice bila su ulaganja u prometnu infrastrukturu. Od 2016. godine u cestovnu infrastrukturu na području Slavonije, Baranje i Srijema uloženo je više od 460 milijuna eura nacionalnih i europskih sredstava, a nastavljena je priprema i realizacija projekata usmjerenih na stvaranje kvalitetnije prometne povezanosti istoka Hrvatske.

O prometnoj povezanosti govorila je i županica Antonija Jozić, zahvalivši Vladi na realizaciji brze ceste Požega-A3, na kojoj su radovi u tijeku, uključujući izgradnju tunela kroz Babju goru, dok je ugovor za čvor Požega sklopljen u veljači. Kao važne nastavke cestovnog povezivanja istaknula je brzu cestu Požega – Našice te obilaznicu Pakrac – Lipik s izlazom na autocestu A3.

Posebno se osvrnula na željezničku infrastrukturu i potrebu kvalitetnijeg povezivanja Požeško-slavonske županije sa Zagrebom i Osijekom. Putovanje vlakom iz Požege do Zagreba trenutačno traje oko četiri sata, a od posebne važnosti je obnova dionice Nova Kapela-Batrina – Okučani kojom se uključuje na željeznički pravac prema Zagrebu. U izgradnju drugog kolosijeka i obnovu postojećeg ide dionica do Novske, dio od Okučana do Novske je već obnovljen, dok je dionica od Nove Kapele-Batrine do Okučana još u fazi projektne dokumentacije. – Za našu je županiju važno nastaviti obnovu pruge od Okučana prema Novoj Kapeli-Batrini, kao i obnoviti prugu Čaglin – Našice. Ta je pruga naša veza prema Osijeku, a bez nje istočni dio županije nema željezničku vezu s većim središtima – istaknula je Jozić.

Na sjednici je bilo riječi i o razvoju turizma. Ukupna vrijednost ulaganja u turizam na području pet slavonskih županija premašila je 78,5 milijuna eura, dok je u odnosu na 2016. godinu broj turističkih dolazaka povećan za 73 posto, a broj noćenja za 77 posto. Govoreći o potencijalima Požeško-slavonske županije, Jozić je istaknula kako povećanje broja dolazaka i noćenja potvrđuje da Slavonija ima što ponuditi posjetiteljima, ali i ukazala na potrebu daljnjeg povećanja smještajnih kapaciteta. Hotel Zlatni Lug u Požegi otvoren je u travnju ove godine kao prvi hotel u Požeško-slavonskoj županiji nakon šezdeset godina. Riječ je o obiteljskoj investiciji vrijednoj 4 milijuna eura, uz 2,7 milijuna eura potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kojom su osigurane 44 nove sobe i ukupan kapacitet od oko stotinu ležajeva. U razdoblju od travnja do rujna ove godine u Požegi je zabilježeno povećanje broja noćenja za 27% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Nove smještajne kapacitete donijet će i rekonstrukcija zgrade Fontana u sklopu Toplica Lipik, gdje je predviđeno 87 soba, te projekt Slavonski pragovi u Pleternici s 27 soba i 56 ležajeva.

– Ono što našoj županiji nedostaje jesu smještajni kapaciteti, a njih u najvećoj mjeri gradi privatni sektor. Važno je stoga u sljedećem ciklusu zadržati instrument za privatna ulaganja u smještaj na kontinentu, s pragovima primjerenima veličini ovdašnjih projekata, odnosno obiteljskim hotelima i manjim objektima kakvi nam nedostaju – istaknula je županica Jozić.

Naglasila je i širi značaj takvih ulaganja za lokalno gospodarstvo i poljoprivredu. Smještajni objekti koji posluju tijekom cijele godine, uz otvaranje stalnih radnih mjesta, stvaraju kontinuiranu potražnju za lokalnim proizvodima i omogućuju poljoprivrednim gospodarstvima pronalazak kupaca na vlastitom području. Važnim osloncem takvog modela razvoja ocijenila je Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi, koji povezuje upravo ta dva područja i obrazuje potrebne kadrove. Županica se osvrnula i na problem sve češćeg presušivanja rijeke Orljave. Nakon 2024. godine, Orljava je presušila i ovoga ljeta, zbog čega je ponovno istaknuta važnost projekta akumulacije Kamenska. Njezina izgradnja predviđena je Višegodišnjim programom gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, a namijenjena je obrani od poplava, oplemenjivanju malih voda nizvodno, navodnjavanju i vodoopskrbi.

– Oplemenjivanje malih voda nizvodno upravo je ono što nam je ovoga ljeta nedostajalo – istaknula je županica Jozić, ukazavši na važnost nastavka projekta koji je zastao u postupku procjene utjecaja na okoliš i proceduri dokazivanja prevladavajućeg javnog interesa.

Predstavljen je i novi institucionalni okvir politike regionalnoga razvoja. Uz vijeća za regionalni, urbani i lokalni razvoj, uspostavljena su četiri posebna savjeta za područja Slavonije, Baranje i Srijema, sjeverne Hrvatske, središnje Hrvatske i jadranske Hrvatske. U pripremi je i Nacionalni plan regionalnoga razvoja kojim će biti definirani prioriteti, ciljevi i mjere usmjereni prema jačanju teritorijalne kohezije, konkurentnosti i ravnomjernijem razvoju svih dijelova Hrvatske.

Županica Jozić je zahvalila Vladi i na ulaganjima u Vojarnu 123. brigade Hrvatske vojske u Požegi, Braniteljski centar u Pakracu te Državni arhiv u Požegi, koji je koncem 2024. godine, nakon pola stoljeća djelovanja u sastavu brodskog arhiva, postao samostalna ustanova.

Uoči sjednice dodijeljeno je 13 ugovora i odluka ukupne vrijednosti gotovo 54 milijuna eura, od čega 43 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ulaganja obuhvaćaju vodno gospodarstvo, zaštitu prirode i klimatske projekte te urbani razvoj kroz ITU mehanizam. Među korisnicima ugovora bila je i Tekija d.o.o. kojoj je za projekt „Izgradnja dijela sustava vodoopskrbe i odvodnje na području gradova Požege, Pakraca i Lipika“ odobreno do 2,65 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 4,14 milijuna eura, a financira se sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u Požeško-slavonskoj županiji.