Damir Jakšić
(FOTO: compas.com.hr)
Za početak upoznajte nas s aktualnim stanjem na Ergeli Lipik, koliko trenutno imate konja, koliko je od toga lipicanaca i koliko ste ovog proljeća imali ždrebadi?
Trenutno na Državnoj ergeli Lipik imamo 74 konja, od toga 70 lipicanaca, a po spolu to izgleda ovako - 48 ženskih grla, 21 muško grlo i jedan kastrat. Osim lipicanaca imamo i 3 poni konja i Malu vječnost Lipika koja je toplokrvnjak.
Ove godine imamo 11 ždrebadi, a usporede radi i 2017. godine smo imali isto 11 ždrebadi tako da je taj broj ostao isti. Ove godine se u planu pripusta nalazi 20 kobila tako da se nadamo da će sljedeće godine i broj ždrebadi rasti.
Je li ta brojka konja koji su trenutno u ergeli optimalna, s obzirom na prostor štale kojom raspolažete?
Trenutni broj konja od 74 grla je malo iznad optimalnog broja za Ergelu Lipik koji iznosi 70 konja. Maksimalni kapacitet štale je oko 78 konja. S obzirom na dimenzije štale od 170 metara dužine i 11 metara širine, on i nije prevelik. No kod toga moramo uzeti u obzir da nije cjelokupna površina štale namijenjena za uzgoj konja jer dio otpada na skladišne prostore i prostor za radnike.
Koliko je zaposlenih i ima li potrebe za zapošljavanjem?
Trenutno na ergeli u Lipiku imamo stalno zaposlenih 12 djelatnika, od toga 10 u radu s konjima i 2 djelatnika u upravi. U studenom 2017. godine zaposlili smo tri djelatnika tako da smo trenutno zatvorili osnovne potrebe. Naravno da bi nas radovali dodatni djelatnici, kako radnici u konjogojstvu, tako i jahači, vozači i potkivač.
Školovanje kadra najveći problemPostoje li specifična zanimanja vezana uz ergelu poput potkivača, timaritelja i sl., i kako rješavate taj problem školovanog kadra?
Nažalost pitanje školovanog kadra je najveći problem danas u radu ergela u Republici Hrvatskoj. Ne postoje škole za radnika u konjogojstvo ili potkivača. Jednako tako veliki problem predstavljaju licencirani jahači i vozači, a pogotovo treneri koje je gotovo nemoguće naći u Hrvatskoj. Nažalost danas obuku radnika u konjogojstvu obavljamo prenošenjem znanja, radnog iskustva sa starijih djelatnika na mlađe, ne nužno po godinama, ali po radnom stažu na ergeli. Trenutno imamo potpisan ugovor s trenericom Ivanom Ljubić iz Zagreba koja radi s našim djelatnicima na usavršavanju njihovih vještina i podizanja razine znanja koja svakodnevno primjenjujemo u radu s konjima.
Ima li ergela Lipik kojeg pastuha i koliko je to važno za jednu ergelu?
Na ergeli imamo 21 muško grlo u 4 linije pastuha (Conversano, Favory, Neapolitano i Siglavy) i sigurni smo da će neki od njih i proći na licenciranju pastuha i dobiti licencu za rasplod. Trenutno na ergeli imamo u pripustu i 5 liniju pastuha i to Pluto koji dolazi iz Ergele Lipica iz Slovenije s kojima redovno ostvarujemo suradnju na razmjeni pastuha. Osim iz Ergele Lipica pastuhe uzimamo i iz Ergele Piber iz Austrije s kojima ostvarujemo isto tako izvrsnu suradnju. Na ovaj korak s uvođenjem pastuha iz ovih ergela smo se odlučili iz dva razloga, prvi - da bi ubrzali genetski napredak i drugi - da bismo izbjegli uzgoj u srodstvu - jer su konji koji su vraćeni iz Srbije već svi manje više bili u međusobno rodbinski povezani.
Broj rasplodnih kobila u laganom porastuKakvo je stanje s brojem kobila i s njihovim rodovima danas na ergeli Lipik?
Broj rasplodnih kobila na ergeli je u laganom porastu i sad trenutno imamo 24 rasplodne kobile u uzgoju. Još više me veseli što sljedećih godina dolazi još veći broj mladih grla u uzgoj što će i dalje održati rast broja kobila u uzgoju. Ali što je još važnije ergela je bogatija za nove rodove kobila. Uz klasične rodove kobila koje imamo od ranije u uzgoju, danas je ergela bogatija za dva nova roda kobila i to izvorno Hrvatska roda – rod Liza i rod Rebeca Thais koje smo kupili za potrebe daljnjeg uzgoja. Moram spomenuti i rod Hamad Flora – kobila Kitty na koju smo posebno ponosni i koja nam je usprkos poodmakloj dobi dala i ove godine žensko ždrijebe, s ponosom ću reći da smo jedina ergela na svijetu koja posjeduje ovaj rod kobila u uzgoju. Ovdje moram spomenuti i izvrsnu suradnju s Veterinarskom stanicom Pakrac na čelu sa Sinišom Horvatom koji radi intenzivno na praćenju reprodukcije na ergeli i primjeni umjetnog osjemenjivanja kojeg smo počeli koristiti na ergeli 2014. godine i do danas imamo svake godine ždrebad iz asistirane oplodnje.
Koji su trenutno najveći problemi u radu ergele Lipik?
I dalje u radu ergele najveći problem predstavlja neriješeno pitanje trajnog smještaja konja jer kako znate Državna ergela Lipik nema svoje štale već smo podstanari u štalama koje su u vlasništvu Poljoprivrede Lipik, i za to plaćamo najam. Osim ovog djela i dalje postoji potreba za dodatnim poljoprivrednim zemljištem za proizvodnju hrane za konje i radovalo bi nas da u budućnosti budemo u mogućnosti zaposliti nove djelatnike. Ujedno nam nedostaje skladišnog kapaciteta za spremanje hrane za konje, kako zobi tako i sjena i slame.
Kakvi su turistički pokazatelji po pitanju broja posjetitelja na ergelu Lipiku?
Što se tiče dolazaka turista tj. posjetitelja ergele Lipik, brojke kažu sljedeće: 2015. smo imali 3181 posjetitelja, 2016. je broj povećan na 4083 posjetitelja, a 2017. bilježimo dodatno povećanje na 5217 posjetitelja. Što se tiče 2018. godine za koji dan završava prva polovica godine kada će se imati konkretni brojevi za prvih 6 mjeseci, ali koliko za sad vidimo trenutno bilježimo rast od 30% u odnosu na prvih 6 mjeseci 2017. godine.
Što sve imate u turističkoj ponudi i što turiste najviše zanima odnosno koje usluge najviše koriste?
Turisti osim obilaska same ergele, na ergeli mogu jahati ili se voziti kočijom po ergeli i po gradu Lipiku. Ujedno na ergeli imamo suvenirnicu u kojoj mogu kupiti uspomenu s ergele, ali i puno više od toga. Naša ponuda suvenira je raznolika i svatko u njoj može naći nešto za sebe, a posebno smo ponosni na našu slikovnicu i bojanku Medvjedić i ždrijebe iz Lipika koja je unikatna i u kojoj možete naći ne samo priču za djecu, već i činjenice o ergeli, ali i o Gradu Lipiku u cjelini. Uz njih imamo i zanimljivu društvenu igru Razigrani Lipicanci koja je isto napravljena u sklopu ovog projekta sa slikovnicom i bojankom.
Cilj jednodnevne izlete pretvoriti u vikend posjete Koliko li tu imate prostora za razvoj i napredak i ima li konkretnih planova po tom pitanju?
Svake godine želimo privući sve više turista i za sad uspijevamo u tome, ali želja nam je da ti posjeti od jednodnevnih izleta prerastu bar u vikend posjete, ali za to nam treba suradnja drugih turističkih subjekata s područja našega grada, ali i obližnjeg Grada Pakraca. Sami to zasigurno nismo u stanju u ovom trenutku napraviti. Posebno želim naglasiti i dobru suradnju s turističkim agencijama, a napose s Turističkom agencijom Lira travel iz Lipika i Open Way d.o.o. iz Pakraca.
Kakvo je stanje po pitanju opremljenosti ergele Lipik, nedostaje li vam što od opreme, strojeva, mehanizacije?
U ovom pitanju ću se osvrnuti malo šire na ulaganja. Slobodno mogu reći da smo u zadnjih godinu dana ostvarili znatno ulaganje u opremanje i uređenje ergele. Na tome se moram zahvaliti našem ravnatelju, Mirku Damjanoviću koji je pokazao veliko razumijevanje i uz razumijevanje i pomoć Ministarstva poljoprivrede na čelu s resornim ministrom, omogućio financijska sredstva da se to realizira. Tako smo nabavili teleskopski utovarivač s dodatnom opremom koji nam znatno olakšava rad na ergeli u vrijednosti 450.000 kuna, u suradnji s Poljoprivredom Lipik uređeni su prostori za radnike, sanitarni čvor i čajna kuhinja koje smo opremili s novim namještajem i za to smo izdvojili 100.000 kuna, nabavljen je fijaker Viktorija kojeg će se uskoro moći vidjeti na ulicama našeg grada u vrijednosti 40.000 kuna, vanjske hranilice i pojilice za konje s odbojnicima za štalu, a ovih dana i nove termo pojilice za korale, sve kako bi se poboljšali uvjeta života naših konja. Uređen je manjež za jahanje i obnovljena je pješčana podloga, imamo nova sedla i još mnogo toga. Naravno da nam fali još dosta opreme, ali ono što sad posjedujemo zadovoljava naše potrebe. Kad bi dobili još zemlje za proizvodnju hrane morali bi osigurati i dodatnu mehanizaciju, ali i dodatne ljude, ali to je za neko buduće vrijeme za koje se nadamo da brzo dolazi.
S obzirom na to da živite i radite u „istom dvorištu“, kakva je suradnja s Poljoprivredom Lipik?
Kao što sam rekao, ne samo da radimo i živimo u istom dvorištu, s Poljoprivredom Lipik imamo i poslovne odnose kako po pitanju najma štala od njih tako i po pitanju poljoprivredne proizvodnje i kupovine hrane. Trudimo se da ti odnosi budu korektni i tolerantni i za sada smo u načelu zadovoljni, kompromis je uvijek do sada uspijevao zadovoljiti i nas i njih.
Prisutni ste sve više na manifestacijama u Lipiku i sve češće vašu kočiju vidimo na gradskim ulicama. Koliko ste s time zadovoljni?
Državna ergela Lipik je sastavni dio našega grada i njegove turističke ponude i s obzirom na to naravno da se podrazumijeva da smo i da podupiremo sve manifestacije koje se odvijaju na području našega Grada Lipika, ali i rado sudjelujemo i na manifestacijama u obližnjem Pakracu. Cilj nam je s kočijom obogatiti turističku ponudu na tim događanjima. Ne gledamo isključivo na ovaj dio u segmentu poslovnih rezultata već i kao vid promocije Ergela i način da upoznamo ljude koji dolaze iz drugih dijelova Hrvatske, ali i svijeta s našom ponudom i našim konjima.
Lipicanac je obilježje Lipika i u samom je grbu grada. Kakva je suradnja s gradskim strukturama?
Glava Lipicanca je u grbu našega grada i upravo to pokazuje neraskidivu vezu koja postoji između grada i ergele. Suradnja koja trenutno postoji je na vrlo zavidnoj razini. Grad Lipik je nositelj projekta izgradnje nove ergele na Ramincu koja se financira iz prekogranične suradnje s BIH. Stvarno možemo reći da izvrsno surađujemo sa svim djelatnicima Grada Lipika na čelu s našim gradonačelnikom. Na tom im se svesrdno zahvaljujemo!
Nova ergela na Ramincu – trajno rješenje smještaja konjaSpomenuli ste projekt izgradnje nove ergele. Kakvi su općenito vaši razvojni planovi?
Kao što sam već rekao, grad Lipik je nositelj projekta izgradnje nove ergele na Ramincu koja se financira iz prekogranične suradnje s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Trenutno je u tijeku izrada glavnog i izvedbenog projekta nove ergele koji bi trebali biti gotovi do kraja listopada ove godine. Nakon toga ćemo imati svu dokumentaciju i možemo krenuti u ishođenje građevinske dozvole. Projekt Raminca je znatno kompleksniji i Ergela je samo jedan njegov dio. Izgradnjom nove ergele trajno se rješava status i smještaj naših konja i omogućava daljnji razvoj ergele u cjelini.
Na kojim projektima još radite danas na ergeli?
Spomenuo sam da ergela danas radi na sve većoj primjeni asistirane oplodnje tj. umjetnom osjemenjivanju kobila. Za nas je to važno jer nam omogućava korištenje sjemena pastuha iz cijelog svijeta i korištenje većeg broja pastuha svake godine u uzgoju. Puno je lakše nabaviti sjeme nego li dobiti pastuha za pripusnu sezonu. To je bitno i sa zdravstvenog stanovišta jer je kontrola bolesti kod umjetnog osjemenjivanja puno veća nego kod prirodnog pripusta.
Nadalje uz članstvo naše ustanove s obje ergele u Međunarodnom udruženju uzgajivača lipicanaca – LIF od ove godine smo članovi i Europskog udruženja državnih ergela – ESSA.
Ujedno s drugim ergelama iz našeg okruženja radimo na UNESCO projektu Međunarodne nominacije za zaštitu uzgoja Lipicanaca kao nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Imamo suradnju i s Hrvatskom poštom s kojom uskoro pripremamo jedan projekt vezan uz lipicance. Još je mnogo ideja koje čekaju da dođu na red za realizaciju.
Vaša poruka za kraj?
Ergela nije otok i mi smo dio našega zajedničkog grada, Grada Lipika i želimo da nas svi naši sugrađani počnu prihvaćati kao takve i da nas redovno posjećuju i provedu vrijeme u druženju s našim i vašim lipicancima. Dođite i provedite ugodno vrijeme na ergeli, odmorite se od svakodnevnog stresa, dovedite djeci i omogućite najmlađima da odrastaju uz druženje s ovim predivnim životinjama jer upravo su djeca uz konje budućnost ergele i grada u cjelini.
Na kraju se želim posebno zahvaliti svim djelatnicima ergele koji svojim svakodnevnim radom doprinose razvoju ergele i svesrdnim zalaganjem nekad i nemoguće pretvaraju u moguće.