106. godina od izgradnje pruge Požega-Velika
Danas se navršava 106. godina od izgradnje pruge Požega-Velika
(FOTO: Autor/Izvor velyka.wordpress.com)
18.11. ove godine navršava se 106 godina od izgradnje i puštanja u promet pruge Požega-Velika. Nije okrugla godišnjica, ali koristim i ovu priliku da ukažem na jedan „problem“.
Onaj tko poznaje Veliku malo bolje, ako malo razmisli, sigurno će uvidjeti da je u Velikoj ostalo jako malo starih kuća i zgrada. Uz, hvala Bogu, sačuvanu i obnovljenu crkvu Sv. Augustina, tu su još „Stara škola“ u kojoj je sada sjedište Parka prirode Papuk, zgrada Taverne (koliko mi je poznato trenutni vlasnik je Općina Velika), nekoliko starijih kuća i kompleks željezničkog kolodvora. Za jedno selo koje se voli podičiti sa svojom povijesti to je jako malo i svakim danom sve ih je manje.
Velički kolodvor 20tih godina XX. stoljeća
Na kolodvoru u Velikoj, sačuvana je još uvijek, uz glavnu kolodvorsku zgradu, ložionica za parne lokomotive i okretaljka za parne lokomotive serije 51. Sama zgrada ložionice je u dosta lošem stanju, ali još uvijek u jednom komadu. Ova zgrada, uz onu glavnu kolodvorsku, zadnja je starija građevina „industrijskog“ tipa u Velikoj.
Ložionica
Kako parne lokomotive već dosta dugo ne voze našim prugama o zgradi ložionice nitko ne brine. Zub vremena ju pomalo nagriza, a nekima je“interesantna“ samo sitna cigla od koje je sagrađena. Meni je osobno ta zgrada i povijest veličke željeznice uvijek bila zanimljiva. Sjećam se da sam kao klinac penjao u toranj sa vodospremnikom jer su se tamo gnijezdile sove. Onda je bilo puno više željezničkog prometa i željezničkog osoblja, pa je bila prava avantura neopaženo se prikrasti zgradi usred bijela dana.
Kako bih pokušao zaštiti zgradu ložionice do sada sam u dva navrata kontaktirao Ministarstvo kulture – Konzervatorski odjel u Požegi, Hrvatski željeznički muzej i Tehnički muzej. Nažalost, na kraju sam dobio slijedeći odgovor: „S obzirom na stanje stare ložionice, osobito njezinu zapuštenost i statičku ugroženost te nekompletnost ne postoje ni minimalni uvjeti za pokretanje postupka zaštite kao industrijske baštine.“
Slažem se sa strukom da su oni vjerojatno u pravu ako se gleda strogo sa stručne strane, ali mislim da nekada treba pogledati i iz drugoga kuta. Kao Veličan ne mogu se pomiriti da ta zgrada jednostavno nestane i da doživi sudbinu franjevačkog samostana koji je isto tako nekada bio na ponos Velike i Veličana. Samostan je 1924. godine prodan privatnicima koji su ga srušili do temelja i odvezli ciglu. Izgleda da je cigla uvijek interesantna.
Stari franjevački samostan u Velikoj prije nego je do temelja porušen
Ne mogu se složiti niti sa time kako je zgrada statički ugrožena. Nakon drugog svjetskog rata cijeli gradovi su bili „statički ugroženi“ pa su obnovljeni u izvornim oblicima, a jedan od novijih primjera je vukovarski Vodotoranj koji je također obnovljen. Uz ložionicu postoji okretaljka za parne lokomotive serije 51, cijev za dolijevanje vode u lokomotive, spremnik za vodu, tračnice i dalje vode do i u samu ložionicu, pa se ne mogu složiti niti da je nekompletna.
Nedostaje lokomotiva, a vjerujem da bi se i ona negdje pronašla. Jedan od problema za pokretanje zaštite je i nedefiniranost namjene. To osobno ne mogu definirati, ali mogu predložiti kako bi se zgrada ložionice mogla koristiti. Jedan od pozitivnih primjera je obnovljena stara ložionica u Orahovici koja je postala kušaonica vina http://www.tzvpz.hr/projekt-madarsko-hrvatske-vinske-price-ii/ .
Trenutno se u Velikoj uređuje trg Hrvatskih branitelja uz koji se neposredno nalazi i zgrada ložionice, a ponovo se uređuju i bazeni i hotel. Ložionica bi se mogla idealno uklopiti kao prostor u kojemu bi se mogle organizirati izložbe, predavanja, radionice. Takav prostor u Velikoj ne postoji, a ako bi se uredio u staroj ložionici, uz funkcionalnost dobio bi i onaj starinski, povijesni štih. Vjerujem da bi takvo što znali cijeniti i prepoznati i turisti koji će, nadam se, uskoro početi ponovno dolaziti u Veliku u velikom broju.
Okretaljka za okretanje parnih lokomotiva
Župnik Vukelić je predlagao razne oblike prenamjene starog samostana i ako je bio puno utjecajniji u ono doba od mene sada, nažalost nije uspio sačuvati samostan. Ja sam odlučio pokušati te se nadam da ću ipak nekako uspjeti u tome. Volio bih da Općina Velika prepozna potencijal ložionice… nada ipak zadnja umire.
Na sljedećim poveznicama možete naći još informacija o temi:
Facebook grupa “100 godina pruge Požega-Velika”
Letak povodom 100 godina pruge Požega-Velika
(Izvor:velyka.wordpress.com)
