Dario Zurovec
(FOTO: index.hr)
Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje, prvi put ulazi u sabor kao zastupnik s liste koalicije stranaka Pametno, Fokus i Stranka s imenom i prezimenom. U VII. izbornoj jedinici, pod koju spada i Sveta Nedelja, upravo je ta koalicija osvojila najviše glasova (29,77 posto) i bila ispred HDZ-a. Tome je zasigurno doprinio rad Zurovca u posljednje tri godine otkako je na čelu grada.
Ovaj 33-godišnji gradonačelnik i po novom saborski zastupnik već je napravio velike pomake u svojoj lokalnoj samoupravi tako što je smanjio brojne parafiskalne namete te ukinuo plaćanje prireza za sve stanovnike Svete Nedjelje. Sad ulazi u sabor pa smo tom prilikom razgovarali s njim.
Otkrio nam je za što će se zalagati u saboru, koja bi ministarstva po njemu trebalo ukinuti, a koja spojiti. Razgovarali smo i o brojnim potezima koje je u Hrvatskoj prvi učinio s pozicije jednog gradonačelnika. Posao će usklađivati pa će jednako predano, govori nam, obavljati gradonačelničku dužnost i onu saborskog zastupnika.
Iz privatnog sektora ušao u politiku s 30 godina jer je bio nezadovoljan vlastima
Prije nego što je ušao u politiku 2017. godine Zurovec je radio u privatnom sektoru. Po struci je magistar inženjer elektrotehnike, a do izbora za gradonačelnika Svete Nedelje radio je kao programer u Ericsson Nikola Tesla d.d. na poziciji razvojnog i servisnog inženjera u OSS-u.
Pitali smo ga što ga je potaknulo da uđe u politiku.
"Odlučio sam se uključiti u politiku jer sam htio promijeniti neke stvari u Svetoj Nedelji, gdje živim. Nije mi se sviđao tempo napretka grada jer mi nismo siromašna sredina, vrijedna smo sredina, kod nas ima puno poduzetnika i obrtnika i ljudi žele raditi. Nije mi se sviđalo to što kao grad imamo novaca, a trošimo ih na glupe načine, npr. trošilo se na projekte koji su bili potpuno promašeni, poput gradnje društvenih domova, od kojih su neki bili neiskorišteni", započeo nam je priču Zurovec.
Prvi u Hrvatskoj uveo da plaća službenika ovisi o ocjenu građana
Navodi kako tadašnje vlasti valjda nisu znale što bi s novcem pa je, navodi, svako selo imalo društveni dom.
"Danas se to pokazalo kao veliki trošak, umjesto da se ulagalo u vrtiće i škole. Nije se pametno planiralo, kad su se gradile neke škole trebalo ih je napraviti da budu od 1. do 8. razreda, a ne da se rade područne škole za par razreda", kazao je Zurovec za Index.
Uz to je, navodi, bilo i dosta urbanističkih problema. Poslovne zone su se previše mijenjale stambenim zonama.
"Ok je kad netko ima trgovinu, to je logično da može biti u sklopu stambene zgrade, ali ipak ne možete ljudima raditi halu kod njegove kuće. Loše su planirani projekti, urbanističke strukture, a bilo je tu i još stvari i zbog svega toga sam se odlučio politički aktivirati i kao nezavisni kandidat pobijedio na lokalnim izborima 2017. godine. Naš su rad stanovnici prepoznali i zato su nam sad na parlamentarnim izborima u Svetoj Nedelji dali veliku podršku", kazao je Zurovec.
Otkako je došao na vlast u svom gradu napravio je dosta toga, a prvi u Hrvatskoj je povukao revolucionaran potez. Sveta Nedelja je prvi grad u Hrvatskoj koji za svoje službenike u gradskoj upravi uvodi fiksni i varijabilni dio plaće. Varijabilni dio plaće ovisit će o tome kakve su službenici dobili ocjene od građana. Svi koji koriste sve usluge unutar gradske uprave mogu ocjenjivati gradske službenike.
"Oni koji nemaju veze sa strankama, njih će ocjenjivati kolege i nadređeni. Krenulo je ocjenjivanje, no još nismo mogli vidjeti efekt i uskladiti plaće s tim, već ćemo to napraviti na jesen jer je radi korone dosta toga stalo", rekao nam je Zurovec.
Ukinuo plaćanje prireza za sve i brojne namete
Jedna od glavnih stvari koje je napravio je bila ukidanje prireza (iznosio je 6 posto) za sve stanovnike. Ukinuli su i brojne parafiskalne namete, a upravo će u saboru, kaže nam, raditi na tome da se i na nacionalnoj razini pokrenu iste stvari.
"Mi smo u Svetoj Nedelji ukinuli komunalni doprinos za proizvodne i kreativne djelatnosti. Za sve nove investitore u proizvodnju smo uveli da prvu godinu poslovanja ne moraju uopće plaćati komunalnu naknadu. Ukinuli smo naknade za taksi koje su se prije plaćale. Smanjili smo komunalne doprinose na gradnju. Npr., ako se gradi niskoenergetska zgrada, za njih su manji doprinosi. Ukinuli smo porez na potrošnju za dio koji je unutar ingerencije lokalne samouprave. Za iznajmljivače smo maknuli naknadu na zakonski minimum, ukinuli smo komunalnu naknadu za hotele i kampove", kazao nam je Zurovec i dodao kako zbog ovoga većina grada plaća manju komunalnu naknadu.
Uz sve to su, kaže, radili na poboljšanju komunalne infrastrukture pa su tako 67 posto grada pokrili modernom rasvjetom, navodeći kako je prije pola ulica u gradu bilo neosvijetljeno.
Navodi kako sad imaju šest puta veću kanalizacijsku mrežu, grade dva nova vrtića - jedan potpuno novi, dok drugi preuređuju na način da su jedan javni prostor prenamijenili u vrtić.
Iako su ukinuli prirez, proračun se bolje punio
Grade i prvu javnu gradsku knjižnicu, koju dotad nisu imali, kao i atletsku te biciklističku stazu, te ističe kako su više napravili u posljednje tri godine nego gradske vlasti prije njih u 15 godina, a napravili su, ističe, i golem pomak u iskorištavanju sredstva iz EU fondova.
Iako su ukinuli plaćanje prireza, proračun im se unatoč svemu bolje punio. Naime, zbog ukidanja brojnih nameta i snižavanja poreznih davanja te ukidanja prireza u Svetu Nedelju su privukli brojne investitore. Prije korone im se, navodi, svaki tjedan javljao neki investitor.
Zbog svega im se doselio i veći broj stanovnika. Dok druge županije muku muče s iseljavanjem, oni su zabilježili 2000 stanovnika više nego na posljednjem popisu stanovništva 2011. godine.
Zbog svih tih stvari se, kad je vidio kako napreduju, odlučio aktivirati i na nacionalnoj razini. Ove je godine zajedno sa svojim dogradonačelnikom Davorom Nađijem osnovao stranku Fokus, koja je nekoliko dana prije predaje kandidacijskih listi na izbore odlučila ići u koaliciji sa strankom Pametno i Strankom s imenom i prezimenom.
Zašto je ušao u nacionalnu politiku?
"Mi smo se odlučili na formiranje stranke jer puno gradonačelnika u Zagrebačkoj županiji, ali i šire, pa i Slavoniji i Dalmaciji, kao i uspješni poduzetnici, mi svi zajedno imamo iste probleme, a imamo isti sustav vrijednosti kojima težimo. To je manje administracije, manji porezi, pametniji teritorijalni preustroj i više reda i pravde u državi", rekao nam je Zurovec.
Podsjetili smo ga da je i Most prije pet godina krenuo s formiranjem stranke okupljajući gradonačelnike i načelnike.
"Da, ali Most se bavi perifernim stvarima, a mi smo na čelu gradova pokazali konkretne projekte i ujedno imamo poduzetnike u stranci koji se bave konkretnim projektima i uspješno pune proračun", rekao je Zurovec.
Odlučan je u namjeri da se stvari pokrenu na bolje i na nacionalnoj razini te će se za to zalagati u saboru.
"Što se tiče ekonomskih sloboda, mi smo na nivou afričkih država"
"Što se tiče naše države, ekonomskih sloboda i još nekih sloboda, Hrvatska je na jako niskom nivou, štoviše, na nivou afričkih zemalja. Zalažem se za manje poreze i namete, Mi smo jako centralizirana država, nadam se da ćemo se decentralizirati, ja volim predlagati rješenja i moj mandat se svodi na projekte", kazao je.
Država je, ističe, preskupa i hitno treba rezove. Usporedio je to s lokalnom sredinom.
"Ja sam kao gradonačelnik jako pragmatičan. Recimo, prodao sam osam službenih automobila koji su bili u vlasništvu grada i kupio jedan, a na posao se često vozim biciklom. Treba racionalizirati poslovanje i na lokalnoj i na nacionalnoj razini. Hrvatskoj treba puno racionalnija potrošnja u državi, potrebno je više digitalizacije, manji nameti, porezi, prema Eurostatu smo izuzetno opterećena zemlja", kazao je Zurovec.
"Vlada prvo treba porezno rasteretiti građane"
Hrvatsku zbog pandemije koronavirusa čeka velika kriza koja stiže na jesen. Iz tog razloga, kaže, treba djelovati, no navodi kako vlada Andreja Plenkovića nikako ne bi smjela dodatno opteretiti građane dizanjem poreza, nego upravo suprotno.
"Nama treba prava porezna reforma, sad, ako će se dizati porezi, mi ćemo nadrapati, treba raditi na poreznim rasterećenjima kako bi poduzetnici mogli preživjeti", istaknuo je Zurovec.
Pitali smo ga što građani mogu od njega očekivati u saboru i što bi trebali biti prvi potezi vlade.
"Mislim da će se sad u saboru uspjeti čuti glas razuma i glas nas iz manjih gradova koji imamo probleme kao i ostali gradovi. Vodili smo krivu politiku prema Europskoj uniji, štitili su se vlastiti interesi pojedinaca, a ne cijele države, nadam se da će se to promijeniti. Prvi potez vlade definitivno treba biti priprema za krizu koja je već stupila, a u punom naponu će nastupiti u rujnu. Treba se donijeti paket mjera, ali ne da se nužno odmah iskešira sve, već da se donesu porezna rasterećenja za sve i da se skreše državna potrošnja", kazao je Zurovec.
Ističe kako u državi ima itekako puno mjesta za štednju.
Otkrio koja bi ministarstva ukinuo
"Treba smanjiti troškove po ministarstvima, udrugama, izmišljenim agencijama i uredima. Sad nas čeka dosta tmurno razdoblje, obično se vladine mjere kreću prema spašavanju onih koji su im bliski, no treba krenuti od sebe, koliko se troši na vladu, sabor, ministarstva, od kojih su mnoga suvišna. Što znači kad Plenković kaže da će rezati ministarstva, što nam to znači ako će ostati isti broj zaposlenih, ako će ih samo prebaciti negdje? Tako se ne stvara ušteda", rekao je Zurovec.
Navodi kako na tržištu postoje načini i potrebe da se ljudi prekvalificiraju.
"Lako je kresati broj ministarstva, a ostaviti isti broj ljudi. Ministarstvo koje bi trebalo odmah ukinuti je Ministarstvo državne imovine. Zatim se neka ministarstva mogu ukinuti tako da se spoje s drugima pa se tako mogu spojiti Ministarstvo graditeljstva s Ministarstvom prometa i infrastrukture. Treba spojiti i lokalna poduzeća, ne morate u pet općina imati pet komunalnih poduzeća i pet direktora, dovoljno je jedno. Trebaju se racionalizirati i turističke zajednice, brojne agencije, uredi", naveo je Zurovec.
Za kraj je još jednom istaknuo da će se stranka Fokus, čiji će biti predstavnik u saboru, svakako boriti za manje poreze, manju administraciju, drugačiji teritorijalni preustroj u Hrvatskoj te način da se, kako smo prethodno napisali, komunalna poduzeća u lokalnim samoupravama spajaju.
Intervju preuzet s portala www.index.hr