Požeško-slavonska županija po indeksu razvijenosti pala za dva mjesta
Požeško-slavonska županija po indexu razvijenosti pala za dva mjesta
(FOTO: HGK / Index.hr)
Hrvatska je neravnomjerno razvijena država u kojoj dominira glavni grad. To je vidljivo na samim plaćama, jer je razlika između Zagreba i županije s najmanjom prosječnom plaćom 363 eura neto. Razlika među županijama, izuzme li se Zagreb, samo je 161 euro neto.
Iz toga se može zaključiti da Zagreb jednostavno spada u veću kategoriju po pitanju ekonomskog razvoja, bez da se ulazi u ostale podatke. Bio je i ostao ekonomsko središte.
Razlike postoje među samim županijama, a one nisu zadane u kamenu. Tijekom vremena se relativna razlika u standardu među njima mijenja, a jedan od načina kojim se takve promjene mogu pratiti je Indeks razvijenosti. Od razdoblja 2014.-2016. do 2020.-2022. je cijela Hrvatska napredovala u standardu, ali taj napredak nije bio ravnomjeran. Standard u nekim dijelovima je rastao brže, u nekima sporije.
Zagreb uvjerljivo najrazvijeniji, Vukovarsko-srijemska najnerazvijenija
Prema Indeksu razvijenosti za razdoblje 2020.-2022., najrazvijeniji je Grad Zagreb. S indeksom od 120.517 je za 20.527 razvijeniji od državnog prosjeka, dohodak po stanovniku je 32.17 posto veći, prihodi lokalne samouprave po stanovniku su 23.65 posto veći, stopa nezaposlenosti je veća, stanovništvo se sporije smanjuje i sporije stari.
Nakon Grada Zagreba najrazvijenije su Zagrebačka, Istarska, Dubrovačko-neretvanska, Zadarska i Primorsko-goranska županija. Od državnog prosjeka (Indeks razvijenosti iznad 100) su razvijenije još Varaždinska, Splitsko-dalmatinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija.
Najmanje je razvijena Virovitičko-podravska županija, s indeksom 89.745. Ona ima najmanji prosječni dohodak po stanovniku, najveću stopu nezaposlenosti i najmanji stupanj obrazovanja. Predzadnja je Vukovarsko-srijemska županija, s indeksom 90.843 i najgora po pitanju promjene broja stanovnika. Treća najnerazvijenija je Brodsko-posavska županija. Ostale županije su također ispod državnog prosjeka.
Zagrebačka županija postala najrazvijenija nakon Zagreba, pretekla Istarsku
U odnosu na razdoblje 2014.-2016. većina je županija u razdoblju 2020.-2022. promijenila svoju poziciju u odnosu na druge. Grad Zagreb je još uvijek uvjerljivo najrazvijeniji dio Hrvatske, a čak je i povećao razliku u odnosu na ostale županije (Grad Zagreb ima status županije).
Istarska županija je bila drugi najrazvijeniji dio Hrvatske u razdoblju 2014.-2016., ali je na tu poziciju došla Zagrebačka županija i izgurala Istarsku na treće mjesto. To ne znači da razvijenost u Istarskoj županiji nije rasla, samo da je prema metodologiji izračuna ovog indeksa rasla sporije nego u Zagrebačkoj županiji.
Dubrovačko-neretvanska je s treće pozicije pala na četvrtu. Primorsko-goranska i Zadarska su zamijenile mjesta na petoj i šestoj poziciji, kao Splitsko-dalmatinska i Varaždinska na šestoj i sedmoj. Međimurska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka su stabilno na sredini, s tim da je Krapinsko-zagorska bila ispod državnog prosjeka, a došla je na razinu malo iznad državnog prosjeka razvijenosti.
Velike promjene među najmanje razvijenim županijama
Situacija je dinamičnija u županijama ispod državnog prosjeka. Šibensko-kninska i Osječko-baranjska su nazadovale za dvije pozicije, a na njihovo mjesto su došle Karlovačka i Ličko-senjska. Posebno velik napredak je ostvarila Ličko-senjska županija, popevši se s 18. na 13. poziciju. Promatrajući pod-indekse, to je primarno zbog puno boljih rezultata po pitanju kretanja stanovništva i starenja.
Točnije, u razdoblju 2014.-2016. bila je najgora u Hrvatskoj po tim pokazateljima, a od 2020. do 2022. su od nje postale gore Vukovarsko-srijemska (kretanje stanovništva) i Šibensko-kninska (starenje stanovništva).
Požeško-slavonska i Brodsko-posavska su nazadovale za dvije pozicije, Bjelovarsko-bilogorska je napredovala za jednu, Sisačko-moslavačka se podigla s predzadnjeg mjesta, a na njenu poziciju je došla Vukovarsko-srijemska. Virovitičko-podravska je najmanje razvijena bila i ostala.
PROMJENE U PORETKU PREMA INDEKSU RAZVIJENOSTI IZMEĐU RAZDOBLJA 2014.-2016. I RAZDOBLJA 2020.-2022.
CRNO=ISTI RANG, PLAVO=RAST RANGA, CRVENO = PAD RANGA
Što je Indeks razvijenosti?
Indeks razvijenosti mjeri razlike u standardu između regija u Hrvatskoj koristeći nekoliko pokazatelja: prosječni dohodak po stanovniku, prihod općina, gradova i županija po stanovniku, prosječnu stopu nezaposlenosti, rast/pad stanovništva, indeks starenja stanovništva i stupanj obrazovanosti.
On je pokušaj da se procijeni razlika u socio-ekonomskom razvoju među različitim dijelovima Hrvatske tako da se stave u odnos s državnim prosjekom i na temelju toga zaključuje koliko su dalje od toga prosjeka. Sami indeks se sastoji od više pod-indeksa, za svaki od nabrojanih pokazatelja, od kojih svaki ima različit ponder, tj. različito utječe na konačni indeks.
Razlike se povećavaju
U globalu je Hrvatska postala još neravnomjernije razvijena država. U razdoblju 2014.-2016. je razlika između prosjeka indeksa razvijenosti tri najrazvijenije županije i tri najmanje razvijene županije bila manja nego 2020.-2022.
Najveći rast ukupnog indeksa razvijenosti je ostvaren u Ličko-senjskoj županiji, Gradu Zagrebu i Karlovačkoj županiji. S druge strane, najveći pad imale su Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija.
Razlog za velik pad u jadranskim županijama bi mogao biti taj što su sezone 2020. i 2021. bile lošije zbog pandemije i svjetskih lockdown politika, iako izgleda da to nije ozbiljnije naštetilo indeksu razvijenosti Zadarske županije.
KRETANJE INDEKSA RAZVIJENOSTI OD RAZDOBLJA 2014.-2016. DO RAZDOBLJA 2020.-2022.
Pandemija srušila turističke županije
Utjecaj pandemije, tj. uništenih turističkih sezona, najbolje se vidi iz kretanja pod-indeksa prosječnog dohotka po stanovniku, prema kojem su turističke županije jako nazadovale. Valja ponoviti, to ne znači da je dohodak smanjen, nego samo da se dohodak u drugim županijama povećavao brže u odnosu na razdoblje 2014.-2016. Najveći rast je ostvaren u Zagrebačkoj županiji.
KRETANJE POD-INDEKSA PROSJEČNOG DOHOTKA PO STANOVNIKU OD RAZDOBLJA 2014.-2016. DO 2020.-2022.
Hrvatska je sve neravnomjernija po stupnju obrazovanja
Na pod-indeks obrazovanja pandemija nije imala značajan utjecaj, a prema njemu najveći relativni gubitak su imale Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija. To ne znači da je broj visokoobrazovanih pao, samo da je rastao sporije nego u drugim dijelovima Hrvatske.
Zagrebačka je imala najveći rast indeksa i najveći apsolutni rast, od 16.78 posto visokoobrazovanih (VSS i više, 20-65 godina) u razdoblju 2014.-2016. na 23.68 posto 2020.-2022. Međimurska i Krapinsko-zagorska su također ostvarile značajan relativni napredak. 
Najrazvijenije općine u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji
Gledajući Indeks razvijenosti gradova i općina, u top deset dominiraju Zagrebačka županija, Istarska i Primorsko-goranska. Jedini "uljez" je općina Kolan, koja se nalazi na Pagu u Zadarskoj županiji.
Jedina općina s većim Indeksom razvijenosti od Grada Zagreba je Kostrena u Primorsko-Goranskoj županiji, primarno zbog većih prihoda lokalne vlasti po stanovniku, boljeg kretanja stanovništva i boljeg indeksa starenja.
OPĆINE/GRADOVI S NAJVEĆIM INDEKSOM RAZVIJENOSTI 2020.-2022.
O Požeško-slavonskoj županiji
Požeško-slavonska županija u promatranom periodu 2020.-2022. u odnosu na 2014.-2016., kako smo već rekli, prema indeksu razvijenosti nazadovala je za dva mjesta.
Upravo jedan elemenata indeksa razvijenosti je rast/pad stanovništva, a koji je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u najmanju ruku crn. Tako je prema Popisu stanovništva 2021. godine Požeško-slavonska županija imala treći najveći relativni pad stanovništva u Hrvatskoj 17,88% u odnosu na Popis stanovništva iz 2021. godine, a od naše županije lošiji rezultat imale su samo Vukovarsko-srijemska županija 20,28% te Sisačko-moslavačka 19,04%. Upravo ovaj podatak značio bi da je svaki peti stanovnik Požeško-slavonske županije u tih deset godina jednostavno preminuo ili se odselio.
Da razloga za brigu itekako ima, možemo iščitati iz još jedne statistike koju je objavio Državni zavod za statistiku. Primjerice, samo u 2022. godini Požeško-slavonska županija u odnosu na prethodnu godinu imala je najveći relativni pad stanovnika u Hrvatskoj i to u iznosu od 2,09%.
Udio stanovništva starijeg od 65 godina u ukupnom broju stanovništva Požeško-slavonske županije sredinom 2022. godine iznosio je 23,2%,a što nas prema promatranoj statistici svrstava na 13. mjesto po županija u Hrvatskoj.
Što se tiče stope registrirane nezaposlenosti, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ona je u 2023. godini iznosila 10,7%, a čime se Požeško-slavonska županija nalazi na 15 mjestu u Hrvatskoj. Ipak, ovdje treba treći da se stopa nezaposlenosti unazad nekoliko godina smanjila, a čemu je osim porasta broja zaposlenih pridonijelo i smanjenje broja stanovnika same županije.
Prosječne neto isplaćene plaće po zaposlenome, u periodu listopad-prosinac 2022. godine, Požeško-slavonska županija nalazi se na 17. mjestu, a iza nas tek su Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska te kao najlošija, Virovitičko-podravska. Zanimljivo, upravo Požeško-slavonska županija ima jedan od većih porasta stupnja visoko obrazovanih osoba.
Svim ovim podacima i statistikama bilo bi zanimljivo još i dodati činjenicu da Požeško-slavonska županija ima najveći relativni javni sektor u Hrvatskoj u odnosu na veličinu gospodarstva od svih županija u Republici Hrvatskoj i to čak 27,1%. U tu statistiku ne ulazi samo lokalna i regionalna samouprava već i obrana, zdravstvo, obrazovanje te državna administracija.
U oba promatrana perioda u kojem je Požeško-slavonska županija prema stupnju razvijenosti nazadovala za čak dva mjesta, na vlasti u županiji bili su HDZ-ovi župani, Alojz Tomašević te Antonija Jozić. Također, bitno je napomenuti da je i u ostalim općinama i gradovima također HDZ bio na vlasti u iznimku za period 2020.-2022. zbog općine Velika koja formalno ima nezavisnog načelnika, ali koji većinu u općinskom vijeću upravo drži uz pomoć lokalnog HDZ-a.
Uvjereni smo da će indeks razvijenosti, pod vodstvom požeško-slavonske županice, kao i formalno najmoćnije političarke u županiji, Antonije Jozić, u budućnosti rasti na zadovoljstvo svih.
Do tada moramo još dobro zasući rukave te pričekati koju godinu kako bismo ponovno mogli provesti analizu stupnja razvijenosti Požeško-slavonske županije u odnosu na druge.
