Koliko nas koštaju povlaštene mirovine? Pogledajte tko dobiva najviše
1.11.2022. | 12:47
mirovina.hr
Pregleda: 3307
FOTO: Arhiv
Država svakog mjeseca izdvoji otprilike četvrtinu ukupnih mirovinskih davanja za isplatu 18 kategorija mirovina po posebnim propisima. Riječ je o ukupno oko 900 milijuna kuna. Najviše dobivaju hrvatski branitelji, iako njihove mirovine u prosjeku nisu najviše. Saborski zastupnici svakog mjeseca dobiju tri i pol prosječne mirovine, dok najmanje dobivaju dužnosnici bivše države.Mirovine po posebnim propisima kamen su spoticanja otkako su uvedene. Trenutno je u Hrvatskoj 18 skupina umirovljenika koji svoja mirovinska prava ostvaruju temeljem drugih zakona i propisa ili samo djelomično putem Zakona o mirovinskom osiguranju. Ne treba ni spominjati kako najviše pozornosti i negativnih komentara izazivaju takozvane braniteljske i saborske mirovine.
Srećom, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) svakog mjeseca donosi kratki pregled isplata mirovina po posebnim propisima. Iz te jedne tablice lako je iščitati što donose te “povlastice” određenim skupinama.
Tako je prilikom isplate mirovina za rujan, po posebnim propisima ona isplaćena za 183.669 osoba. To je za 445 osoba više nego u prethodnom mjesecu, ali ako uzmemo u obzir da je mirovine za rujan primilo ukupno 1.229.564 osoba, dolazimo do toga da povlašteni umirovljenici čine 14,94 posto ukupnog umirovljeničkog korpusa.
Najviše branitelja, najmanje dužnosnika SFRJ
No, ako gledamo po zasebnim kategorijama, brojke variraju. Tako je recimo u rujnu zabilježeno najviše branitelja koji mirovine ostvaruju po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (ZOHBDR). Njih je 71.222, a prosječna im je mirovina 6.666,58 kuna ostvarena za 18 godina, osam mjeseci i 11 dana staža. U usporedbi s kolovozom ove godine, više ih je za 45, a mirovine su im također porasle za 1,94 kune.
Druga najzastupljenija kategorija su također branitelji, ali oni kojima je mirovina priznata prema ZOMO-u, ali određena prema ZOHBDR-u iz 2017. Takvih je umirovljenika u rujnu bilo 55.405, odnosno 539 više nego u kolovozu ove godine. Mirovina im u prosjeku iznosi 3.241,86 kuna, što je u rangu prosječne mirovine bez međunarodnih ugovora (3.233,61 kuna). Oni su u prosjeku ostvarili 29 godina, 10 mjeseci i 21 dan staža. Dakle, razlike između dvije skupine branitelja su ogromne, a čini se kako idu na štetu onih koji su se nakon rata vratili na svoje redovite poslove.
Najmanje je, pak, bivših službenika u saveznim tijelima SFRJ. Njih 21 je primilo mirovinu za rujan u prosječnom iznosu od 4.210,21 kunu. U odnosu na kolovoz, mirovina im je porasla za gotovo 20 kuna. Zanimljivo, u ovoj se kategoriji ne navodi prosječni ostvareni staž.
Druga najmanje zastupljena skupina povlaštenih umirovljenika su članovi izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljeni javni službenici. Njih je 69, a mirovina im iznosi 3.904,40 kuna, odnosno 37,01 kunu više nego u kolovozu. Prosječno su odradili 28 godina, 11 mjeseci i 28 dana.
Saborski zastupnici su se osigurali
No, po visini mirovina daleko prednjače zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, ustavni suci i glavni državni revizori. Njih je svega 685, ali ostvaruju prosječnu mirovinu od čak, pazite sad – 11.320,05 kuna. To su točno tri i pol prosječne mirovine. U odnosu na kolovoz, mirovine su im porasle za 72,26 kuna. Tome možda doprinosi i činjenica kako su u rujnu u ovoj kategoriji zabilježena tri nova umirovljenika. Riječ je vjerojatno o nekome iz ranijih faza hrvatske demokracije, jer su povlaštene saborske mirovine odavno ukinute.
Najbliže mirovinama saborskih zastupnika približili su se redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Oni, a ukupno ih je 129, primaju u prosjeku 9.981,23 kune. Doduše, njihov je staž najdulji od svih povlaštenih skupina umirovljenika – 41 godinu, 10 mjeseci i 11 dana u prosjeku. Njima je mirovina od kolovoza do rujna u prosjeku pala za 13,77 kuna, bez obzira što je u istom razdoblju u ovoj kategoriji evidentirano dvoje novih umirovljenika.
S druge strane, ima i onih kojima posebni propisi i nisu donijeli puno povlastica. Prije svih, riječ je o članovima posada brodova u domaćoj ili međunarodnoj plovidbi, koji su umirovljeni prema regulama Pomorskog zakonika. Njih je u rujnu bilo 205, čime spadaju u manje skupine umirovljenih po posebnim propisima, ali njihova je prosječna mirovina svega 2.372,84 kune iako su odradili u prosjeku 28 godina, devet mjeseci i 23 dana.
Najniže povlaštene mirovine imaju još i pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine, kojih je do rujna ove godine ostalo 2.258. Njihova je prosječna mirovina 2.829,41 kunu, za prosječno 33 godine, četiri mjeseca i 18 dana staža. U usporedbi s kolovozom, njih je 25 manje, ali se prosjek njihovih mirovina podigao za gotovo dvije kune.
Četvrtina mirovinskih davanja ide povlaštenimaKako ne bismo samo taksativno navodili tko je koliko i po kojem propisu dobio, potrebno je povlaštene mirovine staviti u širi kontekst ukupnih mirovinskih davanja. S obzirom na to da podaci za rujan nisu dostupni, iako su mirovine isplaćene, poslužili smo se preliminarnim podacima za kolovoz, kao i brojem umirovljenika i prosječnom visinom njihovih povlaštenih mirovina za taj mjesec.
HZMO navodi kako je za kolovoz isplatio ukupno 3.695.776.421 kuna za mirovine i druga mirovinska davanja. U tom je mjesecu evidentirano ukupno 183.224 povlaštenih umirovljenika. Množeći njihovu zastupljenost i prosječne mirovine u svakoj kategoriji, došli smo do isplaćenog iznosa od 899.533.882,42 kune, što čini 24,34 posto ukupnih državnih davanja za mirovine.
Dolazeći do ove brojke otkrili smo i za koje je kategorije isplaćeno najviše, odnosno najmanje novca. Jasno, prednjače branitelji po ZOHBDR-u za koje je izdvojeno ukupno 474.369.081,28 kuna. Sljedeći su branitelji kojima je mirovina priznata po ZOMO-u, a određena po ZOHBDR-u, kojima je isplaćeno ukupno 177.586.428,18 kuna.
Najmanje ukupne svote za kolovoz isplaćene su bivšim službenicima u saveznim tijelima SFRJ (88.007,22 kuna) te članovima izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljenim javnim službenicima (270.717,30 kuna). Da nema kriznog poreza Jadranke Kosor, većina ovih mirovina bi bila 10 posto veća.
(Izvor: mirovina.hr)
