(FOTO: net.hr)
Od siječnja do kolovoza ove godine provedeno je 2915 kontrola bolovanja u ordinacijama koje imaju ugovor s HZZO-m i pritom je pregledano 4979 osiguranika te zatvoreno 1517 bolovanja ili 30 posto kontroliranih bolovanja, kako doznajemo iz HZZO-a piše tportal.hr.
U ove kontrole ubrajaju se inspekcijske provjere na zahtjev poslodavca, pri čemu je kontrolirano 1814 ordinacija izabranih doktora, pregledano 1320 osiguranika i zatvoreno 364 (28 posto) bolovanja.
Izvanredne i redovne kontrole provedene su u 1101 ordinaciji izabranih doktora, a pregledano je ukupno 3659 osiguranika i zatvoreno 1153 bolovanja (26 posto), dok su posebna povjerenstva za kontrolu bolovanja pregledala 4087 osiguranika i zaključila 1641 bolovanje (40 posto).
Posebna povjerenstva za provođenje izvanredne kontrole bolovanja uvedena su, kako kažu iz HZZO-a, zbog intenzivnijeg provođenja kontrola u cilju smanjenja ukupne stope bolovanja.
Na zahtjev poslodavaca
HZZO ima četiri regionalna ureda, od kojih svaki ima po nekoliko područnih službi. Najviše bolovanja zatvorio je Regionalni ured u Osijeku s područnim službama u Požegi, Slavonskom Brodu, Vinkovcima i Virovitici, koji je na zahtjev poslodavaca pregledao 344 osiguranika i zatvorio 127 bolovanja (37 posto) navodi tportal.hr.
Slijedi Regionalni ured u Zagrebu jer je zatvorio 131 bolovanje (25 posto) od pregledanih 523 osiguranika, a područne službe ima u Bjelovaru, Čakovcu, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Sisku i Varaždinu.
Zatim ukupno 289 osiguranika pregledao je Regionalni ured u Splitu, čije se područne službe nalaze u Dubrovniku, Šibeniku i Zadru, te je zatvorio 73 bolovanja (24 posto). Najmanje bolovanja zatvorio je Regionalni ured u Rijeci s područnim službama u Pazinu i Gospiću, a pregledao je 155 osiguranika i zaključio 33 bolovanja (21 posto).
Izvanredne i redovne kontrole
Kada su u pitanju izvanredne i redovne kontrole HZZO-a, Regionalni ured u Splitu zatvorio je najviše bolovanja, njih 272 (41 posto), a pregledao je 666 osiguranika. Drugi je Regionalni ured u Zagrebu jer je pregledao 1439 osiguranika i zatvorio 491 bolovanje (34 posto).
Posebna povjerenstva za kontrolu
Ukupno 875 (53 posto) bolovanja zatvorilo je posebno povjerenstvo u Zagrebu, a pregledalo je 1637 osiguranika, što je najveći broj u odnosu na ostale urede. Slijedi povjerenstvo Regionalnog ureda u Splitu, koje je pregledalo 1067 osiguranika i zatvorilo 424 bolovanja (40 posto).
Povjerenstvo Regionalnog ureda u Osijeku istražilo je 987 osiguranika, od kojih je zatvorilo 223 (30 posto) bolovanja, a povjerenstvo u Rijeci zatvorilo je 119 (23 posto) bolovanja od 396 pregledanih osiguranika.
Iz navedenih podataka može se zaključiti kako najviše 'lažnih' bolovanja ima na području koje pokriva Regionalni ured u Zagrebu s područnim službama u Bjelovaru, Čakovcu, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Sisku i Varaždinu. Ovaj ured sveukupno je zatvorio 1497 bolovanja, slijede Split sa 769 i Osijek sa 616 zatvorenih bolovanja.
Najmanje bolovanja bez osnove otkriveno je na području koje je istražio Regionalni ured u Rijeci s područnim službama u Pazinu i Gospiću, točnije zatvoreno je 276 bolovanja.
Opomena ili novčana kazna
Kada inspekcija utvrdi nepravilnosti, zatvara bolovanja, a liječnicima izriče opomenu ili novčanu kaznu. Moguć je i raskid ugovora, ovisno o težini prijestupa. Nakon provedbe kontrola na zahtjev poslodavaca 17 liječnika je dobilo opomenu, dvoje je dobilo opomene s novčanom kaznom, a dvoje mora naplatiti štetu.
Temeljem rezultata redovnih i izvanrednih kontrola bolovanja, 79 liječnika dobilo je opomenu, 13 opomenu s novčanom kaznom, devet opomenu uz naplatu štete, četiri opomenu uz naplatu štete i novčanu kaznu te jedan opomenu pred raskid ugovora uz novčanu kaznu.
Iz HZZO-a navode prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) kao redovit razlog zatvaranja bolovanja. Kada su u pitanju razlozi odlaska na bolovanje, najzastupljenije dijagnoze u ovih prvih osam mjeseci bile su bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije, ostale ozljede, otrovanja i djelovanja vanjskih uzroka, ostale bolesti mišićno-koštanog sustava, potom respiratorne infekcije (sezonske bolesti), kardiovaskularne bolesti i maligne bolesti.