Svaki četvrti radnik priznaje otvaranje lažnog bolovanja
(FOTO: Google)
Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u 2017. su zbog bolesti hrvatski radnici s posla prosječno izostajali deset dana godišnje, a u 2018. ta je brojka prešla 11 dana, što čini rast od 5,2 posto.
U porastu je i prosječna stopa privremene nesposobnosti za rad, koja je sa 3,3 %, koliko je iznosila u 2017., godinu dana poslije skočila na 3,5 %. Rast stope bolovanja najviše je pogodio poslodavce, jer je prosječna stopa bolovanja u trajanju do 42 dana, za što trošak snosi upravo poslodavac, porasla za gotovo 10 %, a broj bolovanja koja traju iznad 42 dana, odnosno onih na teret HZZO-a, u 2018. godini porastao je za 2,6 %.
Kako navodi Igor Žonja, direktor portala MojPosao, istraživanje koje je proveo taj portal upozorilo je na sve nepovoljniji položaj poslodavaca. "To potvrđuje podatak kako je rast bolovanja na trošak poslodavca gotovo četiri puta veći od stope bolovanja na teret HZZO-a, s time što poslodavac ne može kontrolirati opravdanost bolovanja, a HZZO to može, pa čak i kazniti doktore primarne zdravstvene zaštite", ističe Žonja.
Portal MojPosao napravio je i usporedbu s drugim europskim zemljama, koja je pokazala da su hrvatski radnici u zlatnoj sredini po učestalosti otvaranja bolovanja. Naime, istraživanje koje je 2018. godine provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuje kako s posla najčešće izostaju stanovnici Njemačke, prosječno 18,3 dana godišnje, Česi na bolovanju provedu 15,6 dana, Slovenci 13,1 dan, Irci 9,9 dana, a najmanje izostanaka bilježe Francuzi (8 dana) i Portugalci (7,6 dana). Napominje se kako te podatke ipak treba uzeti s dozom rezerve, jer svaka zemlja ima vlastita pravila kojima propisuje način prijave bolovanja i regulira što ide na teret poslodavaca odnosno države. Primjerice, radnici u Njemačkoj za svaki dan izostanka moraju nositi dokumentaciju od liječnika.
S druge strane, zemlje u kojima se za jedan dan ili prvih nekoliko dana bolovanja uopće ne isplaćuje naknada zaposleniku, poput Francuske i Irske, bilježe i najmanje dana bolovanja, jer zaposlenici u tim državama u najvećoj mjeri "prehodaju" bolest.
U Hrvatskoj nije rijetkost ostanak kod kuće pod izlikom bolovanja čak i ako osoba nije bolesna. Prema podatcima istraživanja portala MojPosao, svaka četvrta osoba u Hrvatskoj bar je jednom otišla na bolovanje iako je u tom trenutku bila zdrava, a prosječno trajanje takvih, "lažnih", bolovanja iznosi šest i pol dana godišnje. Najčešće isprike za otvaranje "lažnih" bolovanja su viroze (44 %), želučani problemi (34 %), stres (17 %) te sezonske bolesti poput gripe (11 %). Oni koji ne posežu za tim uobičajenim izgovorima svoj nedolazak na posao opravdavaju drugim zdravstvenim tegobama - išijasom, bolovima u leđima, migrenama i zuboboljom. Predah od posla češće uzimaju muškarci (27 %) nego žene (20 %), kao i radnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu te osobe sa srednjom stručnom spremom. Međutim, istraživanje otkriva da radnici na "lažna" bolovanja obično odlaze zbog opravdanih razloga. Naime, nerijetko pravi uzrok odluke o otvaranju bolovanja ne pronalaze u nedostatku motiva i želje za radom, nego u iscrpljenosti (57 %) i nagomilanom stresu (51 %). Međutim, dio ispitanika "bolovanje" je otvorio kako bi otišao na razgovor za posao kod drugog poslodavca (13 %) ili na putovanje (12 %), a svaki deseti zaposlenik ostaje kod kuće kako bi se oporavio od mamurluka (češće muškarci nego žene). Od ostalih razloga, bolovanje radnici otvaraju i zbog dolaska majstora i radova u kući, ispita na fakultetu, bolesti kućnog ljubimca, ali i želje da cijeli dan ostanu u krevetu uz gledanje filmova.
Druga su krajnost oni koji, i kada im je zdravlje doista narušeno, ne otvaraju bolovanje. Primjerice, u slučaju blaže bolesti poput viroze ili prehlade čak 81 % zaposlenih u Hrvatskoj dolazi na posao. Zanimljivo je da se žene (83 %) češće nego muškarci (76 %) odlučuju na dolazak na posao usprkos bolesti.
Prema podatcima iz istraživanja, čak 62 % poslodavaca vjeruje kako njihovi radnici ponekad neopravdano izostanu s posla i otvaraju lažna bolovanja. Više od polovine ispitanih poslodavaca (58 %) zaposlenika je ulovila u laži oko bolovanja, i to tako da ih je netko vidio kako šeću gradom ili da su sami zaposlenici uvrijeme bolovanja objavljivali slike noćnog izlaska na društvenim mrežama. Kada je o sankcijama "prijestupnika" riječ, poslodavci prije svega posežu za razgovorom i opomenom radnika, a rijetko se odlučuju za novčane kazne, slanje kontrolora HZZO-a u domove zaposlenika ili davanje otkaza. Manje od trećine (29 %) poslodavaca provjerava jesu li njihovi zaposlenici na bolovanju zaista bolesni ili nisu.
