Lipik drugi najuspješniji grad u Hrvatskoj po povučenim EU sredstvima
Lipik
(FOTO: TZ Lipika)
U posljednje tri do četiri godine visina ugovorenih sredstava iz EU fondova je u porastu, a u mnogim gradovima riječ je o velikim projektima, poput aglomeracije, u ruralnim područjima sredstva su osigurana za gradnju vrtića, ulaže se u poduzetničke zone, kulturno-turističke projekte… U odnosu na ukupno povučena sredstva u 2019. godini najveći udjel imaju srednji i veliki gradovi, a vodeći su gradovi Rijeka, Osijek, Virovitica, Petrinja, Zadar, Dubrovnik, Beli Manastir, Karlovac, Split i Pleternica.
Da gradovi sve bolje i efikasnije koriste EU fondove najbolje ilustrira podatak o povučenim sredstvima per capita. U 2017. rekorderi povlačenja EU sredstava bili su gradovi koji su ostvarili preko 100 i 200 kuna po stanovniku, u 2018. četiri grada uspjela su povući iznad 1.000 kuna, a Grad Komiža bio je apsolutni rekorder sa povučenih nešto više od 2.500 kuna. U 2019., pak, čak 15 gradova premašilo je iznos od ostvarenih 1.000 kuna, četiri grada – Vrlika, Lipik, Otok i Beli Manastir, povukla su preko dotad rekordnih 2.500 kuna. Novi rekorder je Grad Vrlika sa povučenih 5.719 kuna po stanovniku. U top 10 najuspješnijih gradova u 2019. po per capita kriteriju su još Klanjec – 2.091 kuna, Garešnica – 1.993 kune, Pleternica – 1.893, Prelog – 1.863, Mursko Središće – 1.700 i Virovitica – 1.664 kune po stanovniku.
Lipik: Terme Lipik jedan od najznačajnijih projekata
Grad Lipik drugi je najuspješniji grad po povučenim EU sredstvima per capita – u 2019. su povukli preko tri tisuće kuna po stanovniku.
‘Realizirali smo, odnosno proveli i priveli svrsi zaista mnogo projekata od kojih kao dosad najvrjednijeg ističemo Poduzetnički inkubator Lipik (vrijednost 20,7 milijuna kuna) čija je osnovna funkcija unapređenje poduzetničke infrastrukture i lakše pokretanje poduzetničkog pothvata.. Također, tu je i prekogranični projekt Invest in LOG kroz kojeg su osigurana sredstva za rekonstrukciju i opremanje Poduzetničkog inkubatora u Donjem Čagliću (vrijednost cjelokupnog projekta 731 tisuća eura). Svakako valja spomenuti i ostala dva prekogranična projekta: „Put Baštine – od trapista do graničara“ (Heritage route) u sklopu kojeg smo obnovili crkveni toranj u Lipiku (vrijednost cjelokupnog projekta je preko 700 tisuća eura), We care u sklopu kojeg je obnovljen dnevni centar za starije osobe (ukupna vrijednost cjelokupnog projekta 690 tisuća eura ). Proveden je projekt Zaželi i ti biti jedna od njih (vrijednost tri milijuna kuna) kroz koji je zaposleno 20 žena i pružena je pomoć u kući za ukupno 100 korisnika te je ove godine nastavljena provedba 2. faze ovog hvale vrijednog projekta (vrijednost 2,6 milijuna kuna) u sklopu kojeg je zaposleno 30 žena koje pružaju pomoć i podršku 240 starih i nemoćnih osoba.’ – kažu u Gradu Lipiku.
Dosad je obnovljeno šest društvenih domova, započeta je obnova još jednog, ulagalo se je i u prometnu infrastrukturu kao što je rekonstrukcija ceste u Antunovcu (4,9 milijuna kuna).
Građanima Lipika i svim posjetiteljima u okviru projekta WIFI4EU osiguran je pristup internetu na preko deset pristupnih točaka za Wi-Fi na javnim prostorima.
Od projekata koji su u provedbi ističu i onaj koji se odnosi na izgradnju područnog vrtića u Poljani čija je vrijednost gotovo 8,2 milijuna kuna, te ulaganje u izgradnju osnovne zajedničke infrastrukture Poduzetničke zone Lipik II (sveukupna vrijednost 6,9 milijuna kuna).
‘Nadalje, Terme Lipik (vrijednost 73 milijuna kuna), najvrjedniji ugovor kojeg smo potpisali otkako smo krenuli s europskim projektima. Njime će se izgraditi i opremiti Vila Zinke – Vila Dobre vode koja će služiti kao interpretacijski centar termalne baštine Lipika, a obnovit ćemo i naš lipički perivoj te rekonstruirati Narodne kupke. U suradnji sa Požeško- slavonskom županijom provodimo projekt Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije koji uključuje izradu Studije geotermalnog potencijala Požeško-slavonske županije, te izradu projektno-tehničke dokumentacije za Toplovod u Lipiku (vrijednost projekta: 1,8 milijun kuna). Provodimo i projekt prekogranične suradnje Development through Digital Innovative Hubs in Gradiška, Daruvar, Lipik and Kotor čiji je cilj doprinijet održivom i konkurentom gospodarskom i tehnološkom razvoju stvaranjem poticajnog poslovnog okruženja koje se temelji na inovacijama, novim tehnologijama i ICT rješenjima u prekograničnom području (vrijednosti 1,4 milijun eura).’ – dodaju u Gradu.
Obnavlja se i komunalna infrastruktura, a vrijednost projekta aglomeracije Lipik je preko 200 milijuna kuna. U planu je, nadalje, izgradnja nove Ergele Lipicanaca vrijedne 62,5 milijuna kuna, novog sportskog centra Lipik vrijednog 35 milijuna kuna, Doma zdravlja, Vile Savić, te projekt Edukacijskog centra umjetne inteligencije Lipik vrijedan 17,5 milijuna kuna. Osim što je turističko i lječilišno središte Grad Lipik se, naime, okreće suvremenom razvoju i ima tendenciju razvoja i ulaganja u području računalne znanosti koja se bavi razvojem inteligentnih alata (strojeva, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče kao ljudi, poznatije još kao umjetna inteligencija. Grad Lipik razvija projekt kojim planira postati središte razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Projekt je planiran u 3 faze od koje se prve dvije odnose na uspostavu centra umjetne inteligencije odnosno poduzetničkog inkubatora, akceleratora. Treća faza podrazumijeva uspostavu nacionalnog centra umjetne inteligencije i izgradnju poduzetničkog naselja Business district (investicije privatnih tvrtki na području umjetne inteligencije) u okviru Kampusa. Projekt je od nacionalnog interesa i u samu provedbu će biti uključeni fakulteti, sveučilišta kao i ministarstva.’ – najavljuju u Lipiku.
izvor: www.gradonacelnik.hr
