Ovo su najnerazvijenije hrvatske općine: Pogledajte tko je na vlasti u većini njih
Treštanovci-ilustracija
(FOTO: Google )
*Naslovna fotografija je ilustrativnog karaktera te nije izravno povezana s tekstom
U skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj prema indeksu razvijenosti.
Baš prije nekoliko dana ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je na sjednici Vlade da je u svim općinama, gradovima i županijama u Hrvatskoj zabilježen rast prema ključnim pokazateljima razvijenosti te dodao da se u Hrvatskoj smanjuju regionalne razlike. Naglasio je da imamo 17 više iznadprosječno razvijenih gradova i općina u odnosu na 2018. godinu.
No, ono što nije rekao je da su u većini općina koje su svrstane u skupinu najnerazvijenijih u Hrvatskoj, prema najnovijem indeksu razvijenosti, na vlasti – HDZ.
Pokazatelji koji se koriste za izračun indeksa razvijenosti
Naime, indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti JLP(R)S-a u određenom razdoblju. Indeks razvijenosti omogućava mjerenje stupnja razvijenosti JLP(R)S-a u Republici Hrvatskoj. Razvrstavanje odnosno kategoriziranje svih teritorijalnih jedinica prema razvijenosti temelji se na suvremenom shvaćanju regionalne politike koja, premda koncentrirana na najmanje razvijena područja, potiče razvoj cjelokupnog državnog teritorija.
Razvrstavanje jedinica područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave u skupine razvijenosti prema ostvarenoj vrijednosti indeksa razvijenosti vrši se u skladu s člankom 34., odnosno 35. Zakona.
U skladu s Uredbom, za izračun indeksa razvijenosti koriste se sljedeći pokazatelji:
1. prosječni dohodak po stanovniku
2. prosječni izvorni prihodi po stanovniku
3. prosječna stopa nezaposlenosti
4. opće kretanje stanovništva
5. stupanj obrazovanosti stanovništva (tercijarno obrazovanje)
6. indeks starenja
HDZ i SDSS na čelu najnerazvijenijih općina
U nastavku je lista najnerazvijenijih jedinica lokalne samouprave i koja je stranka u njima na vlasti. Ispada kako su stranke vladajuće koalicije – HDZ i SDSS – na čelu 51 općine koje se, prema indeksu razvijenosti, smatraju najlošijima.
HDZ (36): Berek, Cista Provo, Čađavica, Čaglin, Darda, Davor, Donji Kukuruzari, Draž, Drenje, Gorjani, Gornji Bogićevci, Gračac, Janjina, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Levanjska Varoš, Lokvičići, Lukač, Mikleuš, Okučani, Petlovac, Podravska Moslavina, Popovac, Prgomet, Slavonski Šamac, Sopje, Stara Gradiška, Sućuraj, Suhopolje, Sunja, Unešić, Viljevo, Voćin, Vojnić, Zažablje
SDSS (15): Biskupija, Borovo, Donji Lapac, Dvor, Erdut, Ervenik, Gvozd, Jagodnjak, Kistanje, Krnjak, Markušica, Negoslavci, Šodolovci, Trpinja, Vrhovine
NEZAVISNI (8): Cetingrad, Civljane, Dragalić, Drenovci, Gradina, Gunja, Hrvatska Dubica, Velika Pisanica
HSS (5): Majur, Štitar, Vrbje, Zrinski Topolovac, Žumberak
SDP (3): Babina Greda, Nova Bukovica, Plaški
HNS (1): Podgorač
Demokratski HSS (1): Bošnjaci
Snaga Slavonije i Baranje (1): Trnava
Damir Bajs NL (1): Đulova
Najnerazvijenija ruralna područja
Indeks razvijenosti općina u Hrvatskoj pruža uvid u ekonomsku, socijalnu i infrastrukturnu razvijenost različitih područja. Među najnerazvijenijim općinama ističu se neka ruralna područja koja se suočavaju s izazovima gospodarskog napretka, nedostatkom infrastrukture i manjkom društvenih resursa.
Općine poput Gvozda, Vojnića, Kršana, Lovinca te Vrbovskog rangiraju se kao neke od najmanje razvijenih u zemlji. Ova područja često se suočavaju s niskim životnim standardom, visokom stopom nezaposlenosti te ograničenim pristupom obrazovanju i zdravstvenim uslugama.
Nedostatak infrastrukture, slabija prometna povezanost s većim gradskim centrima i ograničene gospodarske mogućnosti često su glavni razlozi za zaostajanje ovih općina. Unatoč bogatstvu prirodnih resursa, neke od ovih regija suočavaju se s odljevom stanovništva, posebice mladih, koji traže bolje prilike za život i rad u urbanijim sredinama.
Kako bi se potaknuo razvoj ovih područja, važno je usmjeriti pažnju na poboljšanje infrastrukture, poticanje lokalnog gospodarstva, pružanje obrazovnih i zdravstvenih resursa te stvaranje poticajnih uvjeta za ostanak i razvoj zajednice. Suradnja između lokalnih vlasti, državnih institucija i civilnog društva ključna je za stvaranje održivih rješenja i podizanje kvalitete života u najnerazvijenijim hrvatskim općinama.
izvor: dnevno.hr
