Predstavljanje knjige: Požeški Ogranak MH s Mihaelom Adžić o Tromeđi sreće
16.10.2024. | 10:49
Miroslav Paulić
Pregleda: 1926
Požeški Ogranak MH s Mihaelom Adžić o Tromeđi sreće
(FOTO: Ustupljene fotografije)
U predvečerje 10. listopada prekrasnu Dvoranu sv. Terezije Avilske u Požegi ispunilo je zasigurno (nevjerojatnih) dvjestotinjak znatiželjnika, prijatelja i gostiju, koji su došli pozdraviti prvijenac Mihaele Adžić, zanimljiv autobiografski roman o obraćenju na kršćanstvo, s još intrigantnijom povijesnom i obiteljskom pričom Ramize (kasnije Rite pa i Kike) Hadžiibrahimbegović. 
Upravo zbog svih nevjerojatnih peripetija koje su je pratile od djetinjstva u Gradačcu, česta seljenja, odrastanje bez roditelja, odvajanje od braće i sestara, prodaje imena, nesretne ljubavi i, prema riječima same autorice, nebrojene intervencije Boga kojeg će tek upoznati, ova je priča morala biti ispričana, podijeljena sa svojim sugrađanima i širom javnosti. Budući da su je roditelji nazvali Ramiza – „ona koja je sklona alegorijskom kazivanju“, nije ni čudo da je bez prethodnog iskustva u pisanju Mihaela Adžić uspješno ispričala svoju pripovijest.
O sadržajnoj i stilskoj razini romana Tromeđa sreće govorila je profesorica Marijana Ćorluka, posebno se osvrnuvši na bogatu leksikološku razinu koja je prepuna autentičnih turcizama što nije za čuđenje jer Mihaela (Ramiza) Adžić dolazi iz jedne od najslavnijih bosanskih porodica, one Husein-bega Gradaščevića, kojega je 1879. u svom romanu Zmaj od Bosne proslavio naš Požežanin Josip Eugen Tomić. Upravo najzanimljiviji dio njezina romana jest povijest njene slavne begovske obitelji u hirovitim vremenima u Bosni, a o kojoj je više govorio preč. Josip Krpeljević. On sam bio je dobri duh koji je pratio rađanje ovoga romana brojnim profesionalnim i osobnim sugestijama. Kako je autoričin život vjerno pratila glazba, od bosanskih narodnih pjesama, preko slavnih jugoslavenskih estradnih imena – od Krunoslava Kiće Slabinca, Karla Metikoša i Josipe Lisac do Gorana Bregovića Brege, upravo o utjecaju glazbe na čovjeka simpatično je progovorio i vlč. Mario Večerić, Mihaelin župnik, ali i biskupijski orguljaš.
Recimo i to da je svojim nastupom večer obogatila i Klapa sveti Lovro, kao i Monika Kostić koja je pročitala nekoliko ulomaka uz klavirsku pratnju Miroslava Mikija Majića, a na svoj način i moderator promocije prof. Miroslav Paulić.
Ogranak Matice hrvatske u Požegi ne pamti da je neka knjiga izazvala ovakav interes što očito puno govori o samoj autorici koja svojom životnom energijom, blagošću i dobrotom, od dolaska u požeški kraj ljude privlači, okuplja i voli. Sa svojom 71 godinom ostvario joj se još jedan životni san – da njena nesvakidašnja životna priča ne ostane neispričana. Budući da su se gotovo sve knjige rasprodale istu večer, vjerujemo da će se o ispovijestima Mihaele sve knjige rasprodale istu večer, vjerujemo da će se o ispovijestima Mihaele (Ramize, Rite, Kike) Adžić još dugo pričati.
