21.11.2024. | 08:31
I.V.
Pregleda: 238
Predstavljena knjiga „Pjesme iz Slavonije“
(FOTO: Ustupljene fotografije)
Kako ove godine proslavljamo 175 godina od izdavanja Catinellijeve pjesmarice koja ima ne samo zavičajno, nego i nacionalno značenje, Ogranak Matice hrvatske u Požegi u sunakladništvu s Gradskim muzejom Požega održao je jučer u prostoru Muzeja promociju knjige „Pjesme iz Slavonije“ Miroslave Hadžihusejnović Valašek.
Ravnateljica Muzeja, Ljiljana Marić pozdravila je sve okupljene te dodala „posebno mi je drago što je ovo i prva nakladnička suradnja požeške Matice hrvatske i našeg Muzeja i to na tako vrijednoj knjizi kao što je ova. Izlazak ove knjige dragocjen je doprinos ne samo glazbenoj umjetnosti nego i samoj povijesti ali i etnologiji požeškog kraja i zato smo ponosno što smo dio ovoga projekta ali i neizmjerno zahvalni vama gospođo Hadžihusejnović Valašek.“
Više o samoj zbirci i njezinu nastanku rekla je Anita Katić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Požegi napominjući kako ovo djelo ne bi bilo prepoznato da nije bilo njegove autorice. „“Pjesme iz Slavonije u najstarijoj hrvatskoj tiskanoj notnoj zbirci Karla Catinellija Južno slavljanske Pučke pjesme“ ne bi danas ovako ponosno stajale pred nama da nije bilo naše autorice, poznate i priznate hrvatske etnomuzikologinje gospođe Miroslave Hadžihusejnović Valašek, koja nas je upozorila na 175. obljetnicu izdavanja Catinellijeve pjesmarice i potaknula nas da se zajedno s njom otisnemo u avanturu objelodanjivanja ove knjige koja prelazi okvire zavičajnoga značenja“ naglasila je Anita Katić.
Muzejska savjetnica Maja Žebčević Matić predstavljajući publikaciju potvrdila je njenu iznimnu važnost za daljnje obrađivanje i istraživanje tema važnih za jačanje identiteta grada Požege. Kratkom prezentacijom uz obilje fotografija požeških obitelji pokrijepila je neraskidivu vezu tradicijskog vinogradarstva i kulture pijenja vina sa starogradskim pjesmama i napitnicama koje su se kroz druženje prenosile s koljena na koljeno do današnjih dana. S etnomuzikološkog i etnografskog aspekta o publikaciji je također govorila i sama autorica.
Miroslava Hadžihusejnović Valašek rođena je 1935. godine u Osijeku, gdje je završila gimnaziju i srednju glazbenu školu. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirala je muzikologiju i magistrirala etnomuzikologiju. Cijeli život posvetila je pedagoškom i znastveno-istraživačkom radu te popularizaciji tradicijske i crkvene pučke glazbe, posebno one s područja Slavonije, Baranje i Srijema. Bila je profesorica metodike i glazbene nastave i etnomuzikologije na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a nakon umirovljenja stalna vanjska suradnica Uredništva narodne glazbe Hrvatskog radija. Objavila je 80-ak znanstvenih i stručnih članaka te osam knjiga i zbirki. Autorica je više od 1500 radijskih emisija, dvadesetak sinopsisa za TV emisije, 10 nosača zvuka tradicijske glazbe. Društveno je bila angažirana u brojnim udrugama, osnivačica je nekoliko KUD-ova i folklornih smotri, a predsjednica je udruge Koraci baštine koja potiče terenski rad. Nositeljica je brojnih nagrada za višegodišnji rad na afirmaciji hrvatske tradicijske baštine.
Promociju je moderirala Nataša Puljašić, profesorica povijesti iz Gimnazije Požega dok je za glazbenu poslasticu bila zadužena Klapa sveti Lovro koja je otpjevala tri pjesme iz zbirke „Pjesme iz Slavonije“ - Majka Maru, O jesenske duge noći te Domaćine dragi.