Samo u siječnju farme zatvorila 103 mljekare
Samo u siječnju farme zatvorila 103 mljekara
(FOTO: Unsplash)
Zbog otkupne cijene od 2,50 kn, što je ispod svakog prosjeka EU-a, krave su prodali, većinom u BiH, koja hoće naša grla, kaže KolakStanje u mljekarstvu zvoni na uzbunu. U siječnju mu se dogodio nezapamćen pad, kada su, samo u tom mjesecu, praktično u 30 dana, čak 103 mljekara u Hrvatskoj zatvorila svoje farme.
Muzne krave većinom su prodali, i to najviše u susjednu Bosnu i Hercegovinu (BiH), koja traži i dobro plaća naša grla zbog dobre genetike i blizine, pa ne mora po stoku u udaljenu Njemačku. Manji broj krava ide na klanje, dio dojučerašnjih mljekara prelazi na tov junadi, dio na ratarenje, a dio odustaje od bilo kakve proizvodnje.
Na dnu EU-a
O povijesnom padu u ionako godinama grcajućem sektoru upozoravaju u krovnoj organizaciji proizvođača mlijeka u nas - Savezu udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH).
– Najsvježiji su to službeni, alarmantni, podatci, od jučer (utorka, nap. a.), a za veljaču se tek očekuju. S ovim padom dosadašnjem broju proizvođača, oko 3670, sada opasno prijeti da padne ispod tri i pol tisuće, a masovna zatvaranja na svakom koraku vidljiva su, na primjer, po bjelovarskom kraju, koji je dosad obilovao malim i drugim farmerima, kao i drugdje. U đakovačkom kraju od 1. siječnja zatvorene su tri farme, s oko 340 grla, koja su prodana i manjim dijelom dana na klanje. Jedna farma pretvorena je u skladište, u drugoj je vlasnik prešao na tov junadi, a treća je ostala prazna - kaže predsjednik SUHUH-a, đakovački farmer s proizvodnjom mlijeka i tovom u Potnjanima Branko Kolak.
Razlog – preniska otkupna cijena mlijeka. Jer, dok njegova cijena na policama, žale se proizvođači, raste u kunama i sada je dosegnula osam, pa i, ovisno o cjenovnim skokovima i manipulacijama trgovaca, više kuna - na sniženjima je oko 6,5 kn/l, mljekarima otkupna cijena raste u lipama, pa je u posljednja dva kruga narasla za 17 lipa.– Hrvatska je otkupnom cijenom svježeg mlijeka, odnosno njezinim porastom, najlošija u EU-u. U Uniji je ona prošle godine rasla od 11 do 39 posto, kao što je to u Belgiji, a kod nas je lani rasla samo 4,5 posto, čime smo od prosjeka EU-a lošiji 13,5 posto. Primjerice, u Sloveniji i Mađarskoj otkupna cijena svježeg mlijeka rasla je od 11 do 15 posto. No zato rastom cijene mlijeka na polici nikako ne zaostajemo, dapače. Stoga hrvatski potrošači plaćaju skupo mlijeko, a mljekari su na koljenima jer razliku uzimaju otkupljivači i trgovci - upozorava Kolak.
Mlijeku s 4,0 posto mliječne masti i 3,5 posto proteina otkupna je cijena u nas, ilustrira čelnik Saveza kroz parametre sirovine, 2,5 kn/l. Otkupna cijena mlijeka u nas, ističu mljekari, a takvu poruku nedavno je odaslala i Hrvatska poljoprivredna komora sa svojim Odborom za mljekarstvo, treba ići prema 3,5 kn/l s PDV-om jer u EU-u raste daleko brže nego kod nas. Jedino rješenje
Ključem u bravu za 103 farme, među kojima su male, s 15-ak grla, ali i one sa 100, 150, u SUHUH-u procjenjuju da je iz proizvodnje mlijeka izbačeno 3400 muznih krava, odnosno pad je to proizvodnje za 250-300 tisuća litara mlijeka.
– Nas je sada oko Đakova ostalo pet većih farmera, a u jednom trenutku proizvodili smo u Đakovštini više od 70 milijuna litara. Sada nas petorica sa po 200 krava možda dosegnemo 12 milijuna litara godišnje proizvodnje - kaže Kolak.
Na upit što je rješenje za sektor, Kolak kaže da otkupna cijena treba biti kao u EU-u. – Neka, primjerice, mljekare u stranom vlasništvu plate istu otkupnu cijenu kao, na primjer, u Francuskoj - 43 eurocenta, a kod nas je ona oko osam eurocenta niža – 35 eurocenta. To je jedino rješenje; ako raste u EU-u, neka raste i kod nas, ako pada u Uniji, neka pada i kod nas. Samo rast otkupne cijene može spasiti sektor, ne rast ukupnih poticaja koji u ukupnim prihodima farme sudjeluju sa 10 - 15 % - kaže Kolak.
Crne su prognoze, dodaje, nastavi li sektor u ovom smjeru i ovim negativnim tempom, da će proizvodnja u samo godinu-godinu i pol dana imati gubitak od 40 do 50 posto, oko 200 milijuna litara mlijeka. Sada je ona, odnosno u 2021., na godišnjoj razini oko 420 milijuna litara.
(Izvor: Suzana Župan za Glas Slavonije)
