VTB i Sberbank ostaju bez 25 tisuća hektara slavonske zemlje koja se vraća u hrvatsko vlasništvo
FOTO: Unsplash
Članak u cijelosti prenosimo s Nacionala.hr
Dok Putin napada Ukrajinu, glavni izvršni direktor Fortenova grupe prodaje i izvlači iz vlasništva ruskih banaka desetke tisuća hektara plodnog poljoprivrednog zemljišta u SlavonijiRuska invazija na Ukrajinu ubrzala povjerljivu operaciju kojom Fabris Peruško prodaje Belje, Vupik i PIK Vinkovce, a kao poželjan kupac spominju se hrvatski obvezni mirovinski fondovi. Novac od prodaje odlazi američkom fondu HPS koji kreditira bivši AgrokorFabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe, sprema se pokrenuti proces prodaje poljoprivrednog dijela Fortenova grupe, doznao je Nacional iz izvora bliskih vlasnicima te kompanije. Prvi je to strateški korak nakon ruske agresije na Ukrajinu koji bi trebao imati dalekosežne posljedice za Fortenova grupu, ali i za hrvatsku državu. I to zato što će na koncu tog procesa deseci tisuća hektara obradivog hrvatskog poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u koncesijama ili vlasništvu tvrtki u sastavu Fortenova grupe promijeniti vlasnika. A u ovom trenutku 49,9 posto suvlasništva i nad tim strateški iznimno bitnim hrvatskim resursima drže ruski VTB i Sberbank.
Peruško bi u taj proces trebao krenuti kroz dva do tri tjedna. U prvoj fazi angažirat će tvrtku savjetnika za strukturiranje tog procesa. Očekuje se da bi proces prodaje mogao biti dovršen za šest do devet mjeseci.
Da se sprema prodaja tog dijela Fortenova grupe Nacional je inicijalno doznao još prije tri tjedna, ali nakon ruske agresije na Ukrajinu i sankcija pod koje su stavljeni VTB i Sberbank taj je poslovni manevar dobio novu dinamiku, a Nacionalu su ga potvrdila još dva neovisna izvora.
Izvor blizak vrhu SDP-a i zadužen za pokrivanje sektora poljoprivrede za Nacional je izjavio kako je Peruško za taj manevar dobio i prešutno dopuštenje premijera Andreja Plenkovića. Spomenuti izvor ističe kako tri tvrtke raspolažu s otprilike 25 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, korisnici su najvećih poljoprivrednih potpora u Hrvatskoj i ostvaruju oko 25 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Isti izvor navodi i kako nisu svi unutar Fortenova grupe bili suglasni s tom prodajom te da je zbog toga nedavno došlo i do nekih kadrovskih rotacija. Naime, sredinom siječnja izvršni direktor Fortenove za poljoprivredu i predsjednik Uprave Belje Plusa Andrej Dean je smijenjen. To je javnosti isprva predstavljeno kao uobičajena rotacija. Prvo je imenovan novim direktorom Belje Agro-vet Plusa umjesto Dražena Hižmana, a na njegovu funkciju u Belju imenovan je Tihomir Adam, koji je obnašao niz istaknutih funkcija u Fortenova grupi. Na samom koncu siječnja Belje je objavilo kako je Dean odlučio karijeru nastaviti izvan Fortenova grupe. Nacionalov izvor iz SDP-a navodi kako se Dean protivio toj prodaji i da zasad nitko nije imenovan na poziciju izvršnog direktora za cijeli poljoprivredni sektor umjesto Deana.
Nacional je od više upućenih poslovnih izvora bliskih Fortenova grupi doznao kako će više utjecajnih strana lobirati da u taj segment Fortenova grupe investiraju hrvatski obvezni mirovinski fondovi. Tome je, tvrde to upućeni poslovni izvori, sklon i premijer Plenković. Ako se to dogodi, tada bi ti strateški resursi na neki način ponovo bili vraćeni pod izravnu hrvatsku kontrolu.
Osim njih, kao zainteresirani kandidati za kupnju tog dijela Fortenova grupe spominju se poduzetnik Marko Pipunić, mađarska OTP banka te srbijanski ‘’kralj mesa’’ Petar Matijević. Ali njega navodno interesira samo Vupik, jedna od tvrtki koja će se prodavati.
Koje će se sve tvrtke u tom procesu prodavati i moguće dobiti priželjkivanog novog vlasnika u hrvatskim mirovinskim fondovima još se treba preciznije definirati. Izvor blizak vrhu Fortenova grupe Nacionalu je potvrdio da se neće prodavati tvrtka Agrolaguna koja se, među ostalim, bavi vinogradarstvom, maslinarstvom i stočarstvom, a djelatnosti joj se odvijaju na 1200 hektara obrađenih površina, uglavnom maslinika, vinograda i travnatih površina.
Ali po svemu sudeći na prodaju će ići oranice Belja koje se prostiru na 20.000 hektara po cijeloj Baranji i duž kontinentalnog dijela Hrvatske. Najzastupljenije ratarske kulture koje se na njima uzgajaju su pšenica, ječam, kukuruz, šećerna repa te uljana repica.
Osim Belja, u prodaju će vrlo vjerojatno ići i Vupik koji u ratarskoj proizvodnji ukupno obrađuje oko 7200 hektara poljoprivrednog zemljišta. Najzastupljenije ratarske kulture Vupika, uz industrijsko i krmno bilje su pšenica, suncokret, soja, kukuruz i šećerna repa. Vupik je 2015. pokrenuo i sjemensku proizvodnju kukuruza, soje i lucerne.
Vupik se bavi i povrtlarskom proizvodnjom luka, graška, kukuruza šećerca i mrkve i to na površinama oko akumulacije Grabovo. Trenutna se proizvodnja odvija na 545 hektara koji se navodnjavaju s ukupno 10 sustava za navodnjavanje.
Izgledno je da će se prodavati i PIK Vinkovci. On se, prema skladišnim kapacitetima i kapacitetima za prijem robe u silose i sušenje, ubraja među najveće tvrtke Hrvatskoj koja obrađuje više od 5000 hektara zemlje, u otkupu voća i povrća surađuje s više od 500 kooperanata i ujedno prerađuje voće i povrće. U sklopu trgovačke djelatnosti bavi se kupovinom i prodajom roba te je jedan od najznačajnijih hrvatskih izvoznika u poljoprivredi.
Izvor blizak Fortenova grupi navodi kako će kompletan novac od prodaje poljoprivrednog dijela te kompanije izravno ići američkom fondu HPS, koji kreditira Fortenova grupu s milijardom eura uz kamatu od 7,3 posto godišnje. Ta okolnost u svjetlu sankcija nametnutih Rusiji pa tako i Sberbanku i VTB-u dodatno olakšava provođenje te transakcije. Nakon njene realizacije Fortenova grupa imat će manju zaduženost i bolju likvidnost te pročišćen portfolio s ciljem da se profilira kao trgovac usmjeren krajnjem kupcu. Izvor blizak vrhu Fortenova grupi za Nacional je izjavio kako je izbijanje rata u Ukrajini ključna negativna okolnost koja prijeti realizaciji tog posla, dok porast cijena roba na tržištu ide na ruku i porastu cijena tih tvrtki koje se bave proizvodnjom različitog asortimana. Prodaja tog poljoprivrednog sektora Fortenova grupe i njegov mogući povratak pod hrvatsku vlasničku kontrolu, investiraju li u to hrvatski obvezni mirovinski fondovi, mogao bi biti samo prvi korak u puno značajnijoj promjeni vlasničke strukture Fortenova grupe.
Naime, Ivan Lovrinović, bivši saborski zastupnik i profesor financija na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, za ovaj broj Nacionalova priloga Business&Banking izjavio je sljedeće: ‘’Činjenica da dvije ruske banke drže značajan vlasnički udio Fortenova grupe ne može ostati nezapažena u sankcijama prema Rusiji. Sada je vrijeme da se razmisli o tome da udio ruskih banaka otkupi država, jer je hrvatska poljoprivreda neodrživa u ambijentu dominacije stranih trgovačkih lanaca.’’
Osim njega, sklonost ideji da hrvatska država pronađe način da investira u otkup tog vlasničkog udjela u Fortenova grupi Nacionalu su iskazala dva visoka izvora bliska toj kompaniji.
U svjetlu ratnih zbivanja u Ukrajini, otegotna okolnost za realizaciju te transakcije leži u činjenici da bi novac za te vlasničke udjele trebao biti uplaćen njihovim vlasnicima, a to su Sberbank i VTB koji su zasad pod različito nijansiranim sankcijama.
Otkup ruskog dijela suvlasništva u Fortenova grupi nije nešto što je iskrslo kao važno samo zbog izbijanja rata u Ukrajini. Naime, još prije par godina predsjednik Uprave Sberbanka Herman Gref izjavio je kako je cilj te banke podići vrijednost kompanije i izaći iz nje bez gubitaka u iduće dvije godine. Gref je o tome govorio na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt-Peterburgu, a njegovu najavu o prodaji Sberbankova udjela u Fortenovi u roku od dvije godine objavio je i Bloomberg, pozivajući se na rusku novinsku agenciju RIA. Taj se trenutak očito približava neovisno o ratu u Ukrajini, ali je pitanje koliko će taj rat otežati tu prodaju.
Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe, u više je navrata tijekom proteklih dana javno istupio s umirujućim tvrdnjama kako on zasad ne vidi nikakve značajne probleme za operativno funkcioniranje te kompanije.
Naveo je da je likvidnost kompanije dobra, da novac uglavnom drže u bankama u EU-u te da je operativno poslovanje također jako dobro.
Osim toga, već tijekom nagodbe i turbulentnih zbivanja unutar bivšeg Agrokora, Sberbank i VTB već su bili pod tzv. sektoralnim sankcijama zbog ruske aneksije Krima. Već tada je u statut Fortenova grupe ugrađen dio koji se bavi sankcijama nad suvlasnicima kompanije. Naime, ako su većinski vlasnici pod sankcijama, oni ne mogu imati više od 50 posto vlasničkih prava. Ako prijeđu tu razinu, onda njihovo vlasništvo prelazi na escrow račun i s njime ne mogu raspolagati.
Upravo svjestan osjetljivih geopolitičkih okolnosti, Fabris Peruško je već tijekom sklapanja nagodbe i refinanciranja u 2019. poslao pismo upravi u kojem je naveo kako je iznimno važno da Fortenova grupa dobije američkog kreditora. Time je tada dodatno zaštitio i vlasničke pozicije i interese ruskih banaka. One su se s time složile, a sada takva pozicija značajno olakšava situaciju u kojoj se Fortenova grupa nalazi.
Tome je moguće pridonio i još jedan Peruškov potez. Nacional je od izvora bliskih vrhu Fortenova grupe doznao kako je Peruško još prije otprilike mjesec dana razgovarao s Markom Flemingom, privremenim otpravnikom poslova u američkoj ambasadi u Hrvatskoj. Peruško ga je detaljno informirao o stanju unutar Fortenova grupe i suvlasničkim odnosima uoči izbijanja rata u Ukrajini. Objasnio mu je da Fortenova grupa nije ruska kompanija, a Fleming mu je prenio pozicije SAD-a po tom pitanju. Izvor upućen u sadržaj tog razgovora navodi kako SAD nema namjeru ni na koji način naštetiti lokalnim pozicijama Fortenova grupe.
Dijelom svakako i zbog toga što se u međuvremenu iskristalizirao i veliki hrvatski suvlasnik Fortenova grupe, probitačni poduzetnik Pavao Vujnovac s tvrtkom Open Pass. A tu su i neki drugi mali dioničari koji nemaju veze s Rusima.
U međuvremenu, Fortenova grupa miče glavninu svog prihoda i kapitala iz Sberbanka. Poslali su dopise dobavljačima i onima koji im po bilo kojim osnovama trebaju vršiti uplate da ih vrše na njihove žiro-račune u drugim bankama. Izvor blizak vrhu Fortenova grupe taj potez objasnio je ovako:
‘’Menadžment tvrtke je odgovoran dioničarima, a ako se ne pobrine za njenu dobrobit, tužit će ga manjinski dioničari. Uprava mora funkcionirati u interesu kompletne firme, a ne samo jednog ili dva suvlasnika’’. Peruško je i ranije spretno balansirao između američkog i ruskog ambasadora u Hrvatskoj. Tijekom pripremanja nagodbe u Agrokoru još 2018. obojici je, usred njihova javnog prepucavanja zbog krize u Agrokoru, prezentirao pozicije uprave. Otad datiraju i njegovi dobri odnosi s američkim diplomatima u Hrvatskoj. A sve to u ovo turbulentno vrijeme pomaže stabiliziranju poslovanja koje može biti ugroženo zbog ruskih suvlasnika tvrtke koji se nalaze pod ozbiljnim međunarodnim sankcijama.
(Izvor: Nacional.hr)
