¨Cilj im je potpuno zanemariti ovaj kraj kako bi prestao postojati¨

"Od 24. travnja na relaciji Banova Jaruga – Daruvar umjesto vlakova vozit će autobusi. Takav vozni red vrijedit će do prosinca 2014., a što se tiče novog voznog reda 2014./2015. sve će se relacije ponovno analizirati", potvrđeno nam je u priopćenju HŽ Putničkog prijevoza koje potpisuje glasnogovornica Mihaela Tomurad Sušac.

U priopćenju se također tvrdi kako će se uvođenjem autobusa godišnje uštedjeti 4 milijuna kuna. "Godišnji trošak vožnje vlakova prelazi 5 milijuna kuna u što su uključeni troškovi trase, goriva, održavanja, čišćenja, amortizacije, tehničkog pregleda vagona, manevre, vlakopratnog i strojnog osoblja, a trošak autobusa iznosi oko milijun kuna. Na relaciji Banova Jaruga – Daruvar će voziti 8 autobusnih linija radnim danom i 4 vikendom, a sve će linije pratiti vozni red.

Ukidaju se dvije linije

Dva vlaka više neće voziti, a sada voze isključivo nedjeljom i blagdanom. Radi se o vlaku Banova Jaruga (polazak u 18.33) – Daruvar (dolazak u 19.53) kojim se prosječno vozi 26 putnika. Godišnji trošak je 460.000, a prihod 15.000 kuna što je gubitak od 445.000 kuna. Više neće voziti niti vlak Daruvar (polazak u 19.58) – Banova Jaruga (dolazak u 21.20) kojim se prosječno vozi 30 putnika. Godišnji trošak je 450.000, prihod 18.000 odnosno gubitak od 432.000", pojašnjavaju u priopćenju.

Dodaje se i kako će pruga između ostalog biti zatvorena i zbog nastavka radova koje će provoditi HŽ Infrastruktura, a uz radove na dionici Daruvar - Pčelić, doznajemo da se misli i na radove obnove mosta na Krndiji. Izmjene u voznom redu obuhvaćaju ukupno 270 vlakova u lokalnom i daljinskom prijevozu na području Republike Hrvatske, te 73 vlaka u gradsko-prigradskom prijevozu Grada Zagreba. "Prosječno dnevno u RH vozi 696 vlakova i gotovo svi su subvencionirani u određenom iznosu. Nakon rebalansa Državnog proračuna sredstva za poticanje željezničkoga putničkog prijevoza smanjena su 131,5 milijuna kuna ili za 20,7%, odnosno sad iznose 504,5 milijuna kuna. Zbog toga je, uz ostale mjere racionalizacije, došlo i do izmjena u važećem voznom redu. Budući da je smanjenje troškova jedan od preduvjeta za financijski održivo poslovanje, HŽ Putnički prijevoz ovim će izmjenama dodatno smanjiti troškove za oko 80 milijuna kuna".

Otpremnine za 167 radnika

Na pitanje što se biti sa zaposlenicima, u priopćenju je odgovoreno kako "iz HŽ Putničkog prijevoza u sklopu Programa restrukturiranja s 15. travnjem odlazi 167 radnika uz isplatu poticajnih otpremnina".

Očekivano, na najavu prestanka prometovanja vlakova reagirali su i gradonačelnici Pakraca i Lipika Davor Huška i Vinko Kasana.

- Onog trena kad pomislimo da više ne postoji nešto što se može ukinuti, preseliti ili pripojiti, ispostavi se da još ima potencijala bez kojih možemo ostati. Danas je to željeznička pruga. Teško mi je kad više od 20 godina nakon prestanka Domovinskog rata, isti moram spominjati kao kočnicu u gospodarskom i općem razvoju. Međutim, u zadnje vrijeme mi se čini kako posljedice rata više nisu uzrok naših problema - tvrdi pakrački gradonačelnik Davor Huška.

Huška: Nekome je cilj izolacija ovog kraja

- Što dalje idemo, to nailazimo na više otpora pri čemu je u lokalnoj zajednici počelo prevladavati mišljenje kako se danas želi postići ono što u ratu nije uspjelo – potpuno zanemariti ovo područje kako bi u konačnici prestalo postojati - ističe gradonačelnik Huška koji naglašava da i na ovom području žive stanovnici RH i da je ovaj kraj jednako važan za ukupni razvoj naše države. Poziva se i na Ustav i Ugovor o uslugama od općeg gospodarskog interesa u javnom željezničkom prijevozu u RH.

- Osobno me zanima osnova na temelju koje je odlučeno koji se vlakovi i koje linije ukidaju. Prema podacima kojima raspolažemo, u Pakracu se radnim danom u prosjeku vlakom prevezi 90 putnika, dok je ovaj broj najveći nedjeljom kad iznosi 190, a posljedica je studenata koji se vraćaju u Zagreb nakon vikenda. Bitno je napomenuti kako veza Pakraca sa Zagrebom ni dosad nije bila zadovoljavajuća i da su se putnici morali zadovoljiti onim što su imali na raspolaganju pa tako i prihvatiti put do Zagreba koji nikad ne traje manje od 2,5 sata. Govori se o ukidanju vlakova umjesto kojih će prometovati autobusi. Ako smo išta do sad naučili od svih ukidanja, pripajanja i gašenja, to je da jednom kad postupci racionalizacije i ušteda krenu u Pakracu, oni se s vremenom samo pojačavaju do konačnog nestajanja. Našoj lokalnoj zajednici ne znači puno što ćemo još neko vrijeme imati autobusnu vezu prema Zagrebu, budući sam siguran da će ona jako brzo biti ugašena jer predstavlja samo međukorak do konačnog cilja koji je, nažalost, teritorijalna izolacija ovog kraja - naglašava Huška.

Ističe i kako se krajevi pogođeni ratom ne trebaju i ne mogu vrednovati po istim kriterijima kao i razvijena područja te da u takvim okolnostima jedini temelj za opravdanost određene javne usluge, odnosno infrastrukture, ne može biti samo njena rentabilnost, već i javni interes lokalne zajednice.

Kasana: Na nerentabilnosti se radilo smišljeno i kontinuirano

Gradonačelnik Lipika Vinko Kasana također ističe kako su ljudi zbunjeni ovim odlukama, posebno nakon ulaganja u obnovu pruge.

- Ovo je hladan tuš za sve nas i praktički smo dovedeni pred svršen čin. Govori se o nerentabilnosti pruge, ali bi bilo zgodno napraviti analizu kada je uopće ta pruga bila rentabilna. Problem je puno dublji, sjetimo se voznih redova kada su nam vlakovi u Banovoj bježali za 10 ili 15 minuta. Naravno da je i to odbijalo ljude od vlakova, da su izbjegavali prometovanje njima. Dugi niz godina se radilo na tome da se ova pruga prikaže nerentabilnom, a kako u putničkom, trpjeli smo i u teretnom prijevozu. Mislim da je sve ovo smišljeno i kontinuirano rađeno. Ne znam je li to bila namjera, možda je neznanje, ali što god da je, na štetu je građana ovog dijela Hrvatske. Istovoremeno tu je problem naših sugrađana i prijatelja koji rade na željeznici i čija je budućnost sada vrlo neizvesna, a imam informaciju da je HŽ Putnički prijevoz podigao 250 milijuna kuna kratkoročne pozajmice upravo za otpremnine - zaključuje Kasan i dodaje da ga posebno boli što nas se svrstava u rang razvijenijih krajeva Hrvatske koji nisu proživljavali ono što proživljava ovaj kraj.