¨Hrvatski zdravstveni sustav napuštaju najbolji od najboljih liječnika¨

"Prije no što je i jedan jedini liječnik otišao hrvatski zdravstveni sustav bio je u kadrovskom disbalansu. U Hrvatskoj nedostaje 2.5 tisuća liječnika specijalista da bi bili na razini prosjeka EU. Zemlje i s tim prosjekom imaju potrebu za dodatnom visokoobrazovanom  radnom snagom. Prema tome Hrvatskoj nedostaje oko četiri tisuće liječnika da bi sustav normalno funkcionirao", rekao je predsjednik Hrvatske liječničke komore, Trpimir Goluža prilikom posjete Požegi.

Kaže kako su problemi zdravstva u Požeško-slavonskoj županiji karakteristični za cijelu Hrvatsku. Najveći problem je već spomenuti  kadrovski deficit u sustavu što se tiče liječnika i potrebno je donijeti jasan akcijski plan na koji način će se zaustaviti daljnji odljev.

- Tu nije pitanje samo broja kolega koje odlaze nego i dobne strukture. Prosječna dob ljudi koji su zatražili potvrdu za odlazak iz Hrvatske je 34 godine, a prosječna dob specijalista u zdravstvenom sustavu Hrvatske je 53 godine. To je disbalans od 19 godina. Sustav napuštaju i najbolji od najboljih. Da biste otišli raditi u inozemstvo vi morate vjerovati u svoje znanje i sposobnosti i morate biti spremni mukotrpno raditi – pojašnjava Goluža.

Hrvatska liječnička komora ima točne podatke što se tiče broja liječnika koji su prikupili svu potrebnu dokumentaciju i zatražili potvrde od komore da napuste sustav. Takvih liječnika od ulaska Hrvatske u EU do danas ima 1100. Sustav je napustilo svaki treći od njih što znači između 300 i 350 liječnika.

- Novac je jedan od najvećih razloga odlazaka liječnika, ali nije isključiv. Sustav je organiziran tako da mlađe kolege ne mogu u potpunosti ostvarivati svoje profesionalne ambicije. Ljudi su zabrinuti kad vide da se ne rješavaju određeni problemi i da se trenutno stanje koje nije zadovoljavajuće neće promijeniti. Pozivamo Vladu RH da iznađe načina da se stvori održiv pravni okvir koji će jamčiti funkcionalnost zdravstvenog sustava - priča Goluža.

Kaže kako prethodna zdravstvena administracija nije donijela ni jednu konkretnu mjeru kojom bi pokazali da su svjesni problema. Pitanje opstojnosti zdravstvenog sustava je pitanje od vitalnog nacionalnog interesa i ono zahtjeva jednu sinergiju vlasti.

- Vrijeme i trud koji su potrebni uložiti da bi stekli zvanje liječnika nisu adekvatni onim što će dobiti. Prije desetak godina bio je značajno slabiji interes za upisivanje medicinskog fakulteta. Posljedice ovog što nam se trenutno događa svoju punu manifestaciju pokazat će za pet do deset godina – zabrinut je Goluža.

Mišljenja je da je objedinjeni hitni bolnički prijem projekt koji je uveden bez stvorenih infrastrukturnih i kadrovskih preduvjeta za njega.

- Nekritično su se otvorila vrata bolnice pacijentima koji nemaju indikacije da dolaze što je dovelo do zakrčenja sustava i otežalo situaciju bolesnicima kojima je mjesto na hitnom prijemu. Prednost ministra Nakića je ta što dolazi iz bolničkog sustava, iskustveno je osjetio što znači hitni bolnički prijem i mjere koje on planira poduzeti dobre – rekao je Goluža

Što se tiče helikopterske hitne službe Hrvatska liječnička komora napravila studiju gdje su ju temeljito analizirali i zaključili da je Hrvatskoj itekako potrebna.

- Ovaj oblik koji je bio do sada pokazao se poprilično skup. Radilo se o pilot projektu koji je trebao dokazati je li helikopterska služba potrebna Hrvatskoj. Ona ubrzava transport pacijenata prema bolnicama i najpotrebnija je na Jadranu u području otoka – rekao je Goluža.