Nijednoj politici ne odgovara izgradnja dvorane

Početkom ožujka na redovitoj Skupštini Požeškog sportskog saveza ostavku je podnio dugogodišnji čelnik saveza Nikola Brekalo. Brekalo je privatni poduzetnik, vlasnik tvrtke Tehnic, kao i predsjednik Odbora za gospodarstvo Požeško-slavonske županije. Član je Hrvatskog demokratskog sabora Slavonije i Baranje (HDSSB) i županijski vijećnik te stranke. O aktualnim zbivanjima u sportu, gospodarstvu i politici popričali smo u njegovu uredu u Osječkoj ulici koji gleda na Industrijku ulicu.

O34: - Nakon 7 godina podnijeli ste ostavku na čelno mjesto Požeškog sportskog saveza. Što je bio povod takvoj odluci?Brekalo: - Nezadovoljan sam već duže vrijeme stanjem sporta u Požegi, posebno u posljednje dvije godine zato što se ne gradi sportska dvorana, za koju je dokumentacija bila rješena još prije tri godine. Jednim dijelom želio sam i protestirati da se dvorana počne graditi.

034: - Zašto se dvorana ne gradi?Brekalo: - Imamo tu nesreću da se politike koje se odnose na taj način na kakav se odnose. Trebala bi investirati država i grad, a znamo u kakvim je odnosima vlast u našem gradu s vlašću u državi.

034: - Tko potencira taj sukob?Brekalo: - Ne mislim da potenciraju nekakav sukob. Jedni i drugi vode računa da se oni drugi ne proslave. Jer postavljalo bi se pitanje tko je za to zaslužan. Ovakvo stanje odgovara i jednima i drugima jer sredstava nema niti u državi niti u gradu - i onda čekaju. Formalno država treba povući prvi potez i raspisati natječaj, a Grad bi trebao sudjelovati s 50 posto sredstava. Mislim da im i jednima i drugima paše da se dvorana ne gradi, a da se kaže da nije ni ovoj niti onaj kriv.

034: - Ispada da su politike same sebi svrha, a sportaši i građani nisu bitni?Brekalo: - Uvijek su bitni glasovi. Ove godine je zgodno jer je izborna godina, a politike broje glasove. One ne broje tko je što izabrao i što bi trebalo, žive od glasova.

Sve manje novca za sport034: - Razlog vaše ostavke je i raspodjela novčanog kolača za sport?Brekalo: - Na Skupštini su se pokazale neke stvari, neću reći da je to utjecaj politika jer mislim da je to svagdje. I klubovi su miljenici ove ili one politike i takav otprilike imaju status. Najviše na moju odluku utjecao je značajan pad sredstava za sport.

034: - O kakvom se točno smanjenju radi?Brekalo: - Do pretprošle godine sredstva su stalno rasla. Prije dvije godine sredstva su iznosila 970.000 kuna, prošle godine više od 800.000 kuna, a ove godine 671.000 kuna.  Problem je u tome što su se neki klubovi između sebe počeli kačiti za smanjenje sredstava jednom  i povećanje drugom, a objektivno je stanje da je svima malo. Kako je padao proračun Grada tako su padala i sredstva s kojima raspolažu klubovi. Ona druga sredstva u proračunu za materijalne troškove i plaće su fiksna stavka, ali u postotku ukupna sredstva koja se izdvajaju iz proračuna nisu manja.

034: - Niste bili za smanjenje sredstava NK Slavoniji i preraspodjelu drugim klubovima?Brekalo: - Takva odluka je donesena i to će se provesti. Nisam se složio s tim iz razloga što je to klub s dugom tradicijom i među najstarijima je u gradu, kao i streljački klub. Oni su zadnjih godina u padu, imaju probleme i sad se oduzimanjem sredstava njih gura u rupu. Normalno da Požeškom sportskom savezu to nije u interesu. Posebno sam bio nezadovoljan što se tiče streljačkog društva zato što smo imali prijedlog da se ovima podignu sredstva, a da se streljačkom klubu ne smanjuje. Inzistiralo se baš da se strijelcima smanji a njima poveća.

Nema strategije034: - Je li požeški sport u najvećim problemima do sad?Brekalo: - Glavni je problem požeškog sporta što nije izrađena strategija. Recimo do prije par godina u Požegi nismo imali ženske odbojkaške klubove, danas ih ima dvadeset.  To je velika stvar i u tom dijelu ženski odbojkaški klubovi digli su se kvalitetom i interesom. To je jedan možda od najinteresantnijih sportova.

034: - Opet do izražaja dolazi vaša sintaksa "odnos politika".Brekalo: - Zbog odnosa politika na margini smo podrške državnih firmi koje inače podržavaju kvalitetne klubove. Nismo nikada imali lobi na nivou države, poput zadarske i varaždinske županije, koji su imali značajne ljude u vrhu vlasti a koji su pripomogli u svim sferama življenja u njihovim županijama.

Bolje izgleda nego što je034: - Kakvo je pravo stanje gospodarstva u županiji?Brekalo: - Kada bi se brojke suhoparno čitale vjerujem da bi neki stručni ljudi sa strane rekli da se u takvim uvjetima ne može raditi. U našoj županiji ima više umirovljenika nego zaposlenih. Od 18.500 sada zaposlenih samo je 8.500 koji rade u realnom sektoru, u proizvodnjama, nisu u državnim službama, a imamo 85.000 stanovnika. Kada se te dvije brojke usporede druge nisu bitne.

034: - Ima li perspektive?Brekalo: - Kod nas je samo 2 posto ljudi s visokom stručnom spremom, a u Hrvatskoj je prosjek 8 posto i među zadnjima smo u Europi. Onda možete uzeti u obzir u kakvom je stanju naša županija. Kod nas radno sposobni i najsposobniji ljudi odlaze iz županije i stalno se smanjuje broj stanovnika. Kad se uzmu tri starosne dobi – mladi, srednja dob i stariji –  naša županija prednjači spram drugih kada je riječ o brojci mladih i starijih, a u srednjoj kategoriji, dakle onih radno sposobnih, smo zadnji. Mi nemamo perspektivu zbog ljudi, jer ljudi su važniji od bilo čega. Ne možete nešto razvijati ako nemate ljude.

Papirnati planovi034: - Puno se priča o turizmu kao razvojnom smijeru?Brekalo: - Prometna izoliranost ima svoju prednost i manu. Mi bismo trebali biti dovoljno pametni da manu pretvorimo u prednost. Recimo eko proizvodnja. To znaju pametni ljudi napraviti, a mi smo ovdje puni sebe pa budemo zadovoljni nekim komunalnim uređenjima. Priča se o vinskim cestama, o turizmu o eko proizvodnji, a mi nemamo ni hladnjače ni sušaree, nemamo zajednički nastup na tržištu u vinarstvu, a za taj brand koji imamo nije se ništa napravilo. Najgore je u tome što nemamo ljude, nemamo perspektivu a imamo planove koji su na papiru. Europski projekti podržavaju samo one koji znaju sami sebe potaći. U tom smislu Europa pomaže, a ne daje novac da se bolje živi. Kod nas manjkaju ideje.

034: - I opet dolazimo do odnosa politika…Brekalo: - Grad Požega uopće ne sudjeluje u dobivanju sredstava iz pretpristupnih fondova i ministarstava. To nije normalno jer ovakvi gradovi kao Požega vjerojatno godišnje dobivaju 20, 30 ili 40 milijuna kuna uz svoja sredstva za taj razvoj.

034: - Zašto Požega ništa godinama ne dobiva?Brekalo: - Jedni na druge upiru prostom, a građani od toga nemaju koristi. U požeškim okvirima ne sjećam se da su bila nekakva sredstva, možda oko odlagališta ili pročistača,  i nema izgleda da to skoro bude. Bavimo se socijalnim pitanjima da zadovoljimo što veći broj ljudi, a za gospodarstvo politika kaže kako smo tržišna ekonomija i da se ne petlja u gospodarstvo.Gospodarstvu treba stvoriti uvjete, ne mora se politika petljati - treba smanjiti komunalne naknade, osigurati lokacije i zadržati stručnu radnu snagu. I kada bi sad netko i došao u Požegu s nekom potrebom ne bi imao ljudi s kojima bi to mogao odraditi. Jedan od većih problema je i taj što najveće firme ne dodaju nove proizvode i vrijednosti već gase određeni dio proizvodnje.

Odlaze tvornice034: - Svoj pogon gasi ETA, nekadašnji Končar, ljudi su ostali bez posla. Čini li vam se da je politika to prešutjela?Brekalo: - To je jedan od primjera koji se događao i u drugim sredinama. To je tipični primjer kada te konkurencija želi uništiti. Končar je bio poznat u svijetu po proizvodnji grijaćih ploča sa svim znakovima kvalitete. Kupila ga je konkurentska tvrtka iz Njemačke koja je kupila i sličnu firmu u Sloveniji. Kako je slovenski lobi očito bio jači, ta je tvrtka požeški Končar prepustila Slovencima. Odmah se znala prava namjera, Končarev pogon kupljen je s rabljenom robom – dokapitaliziran je starim strojevima. Požeški pogon grijaćih ploča odmah je maknut jer je bio konkurentan. I na kraju kada se tržište smanjilo, pa normalno da će vlasnik smanjivati broj radnika u Požegi , a ne u Sloveniji. Ostatak pomiču na istok u neke druge zemlje gdje je jeftinija radna snaga. To je sudbina jedne tvornice koja je od 1970. do 1980. bila među dva tri najbolja tadašnja Končareva OUR-a.

034: - Odlazi i administracija. Svjedočimo kako Požega gubi na svim poljima.Brekalo: - To je jednostavno moralo doći na red. Za Požegu je opet do izražaja došla ona zla sreća da mi ne možemo dobiti na važnosti. Opet je to lobiranje. Vidi se da tradiciju zadržavaju oni koji su jedinstveni. Opet je odnos politika taj koji nas prati. Kada je razjedinjena normalno da nemamo šansu niti za ono što je možda moguće. Politike su takve kakve jesu. Utjecaj politike je takav, on će se promijeniti, ali treba proći dugo vremena.

034: - Dokad će građani biti taoci politika?Berkalo: - Mislim da bi to već pomalo trebalo doći u glave ljudi koji su u vrhu vlasti. Da ti odnosi makar u formalnom smislu, budu onakvi kakvi trebaju biti. To je nesreća koja nas stalno pogađa posljedicama koje se dugo ne mogu izliječiti.

034: - Što mislite, tko  nam u toj pomirbi politika može pomoći - Batman, Superman ili neko treći tko bi spojio politike za dobrobit zajednice?Brekalo: - Imao sam izreku da nas može spasiti samo ukazanje Gospe. Možda bi nas nešto takvo moglo podići, ali to nije za očekivati. Može nas podići da od sutra znamo da ovo nije dobro i da moramo bolje raditi. Za godinu dvije ljudi će mjeriti što je napravljeno, a ako se i dalje bude smanjivao broj zaposlenih, onda nitko ništa nije napravio. Pozitivna ocjena može se dati samo ako se bude povećavao broj zaposlenih. Živimo u 21. stoljeću, neki standardi komunalne izgradnje moraju biti, ali komunalni radovi i infrastruktura neće povećavati zaposlenost. Gospodarstvo stvara uvjete za sve drugo.