Požega bi mogla dobiti gradski pčelinjak: ¨Med bi bio turistički suvenir¨

Požega bi mogla dobiti gradski pčelinjak. Inicijativa je to Udruge pčelara "Zlatna dolina", a svoju će ideju prezentirati ovih dana gradskim čelnicima.

- Grad bi trebao osigurati lokaciju, a pčelari bi dali pčele i brinuli o pčelinjaku. Sav med koji se iz njega proizvede mogao bi poslužiti kao svojevrstan suvenir, odnosno darovao bi se posjetiteljima našeg grada – pojasnio na je predsjednik udruge Tomislav Prpić. Inače, sezona za pčelare je počela. Nakon 20-ak dana "zagrijavanja" pčela u uljanoj repici od noćas više od 80 pčelara svoje košnice ponovno sele, ovaj put na bagrem.

- Bagrem je najunosniji. To je glavna paša za pčele jer daje najkvalitetniji med. Repica je tu da bi pčele na neki način održale kondiciju i bile spremne za bagrem koji je po količini najmedonosnija biljka u ovom dijelu Europe. Bagrem čini oko 70 posto ukupne količine meda u sezoni i može dati čak 14 kilograma dnevno po košnici – pojašnjava Željko Balen.

Nakon bagrema, dodaje Balen, pčele ponovno kreću na put, na amorfu, u Posavinu. Slijedi kesten i selidba pčela na kesten u Baniju te na kraju sezone, zadnja paša je suncokret u istočnom dijelu Hrvatske, sve do Iloka.

Ove godine pčelari očekuju bolju situaciju od prošlogodišnje kada, zbog poplava, meda mnogi nisu imali ni za vlastite potrebe.

- Bilo je jako loše. Bagrem je kao glavna paša u potpunosti podbacio zbog obilnih kiša i niskih temperatura – kaže Balen.

Pčele tako tijekom sezone, koja traje od travnja do kraja rujna, prevale više od tisuću kilometara.

-Kad recimo selite pčele od Dvora na Baniji do Vukovara to je 608 kilometara samo jedna selidba. Odmora nema i pčele se moraju svakodnevno obilaziti bez obzira gdje su stacionirane – kaže Balen.

Samo trećina hrvatskog meda ostaje u Hrvatskoj dok se preostale dvije trećine izvoze. Cijenu diktira svjetsko tržište, varira od 35 do 45 kuna po kilogramu, a problem je i u ovoj proizvodnji uvoz meda iz Kine gdje zakon čak ne propisuje ni omjer miješanog meda kojeg krajnji kupac dobije u teglici.

-Veliki pčelari med prodaju u bačvama dok ga oni manji plasiraju na malo. Imamo pčelara koji svoj med prodaju i na Jadran – dodaje Tomislav Prpić.

Udruga "Zlatna dolina" ima više od 80 članova sa ukupno oko sedam tisuća košnica.