¨Poznavati glagoljicu je pitanje hrvatskog prestiža¨

"Želimo vam da i vi zavolite glagoljicu, hrvatsko pismo i jezik i da vam ova izložba u tome pomogne", poručili su Verica Kovač i Stjepan Rendulić okupljenima na otvaranju izložbe "Jezik govorimo, pismo pišemo" koja je večeras otvorena u Muzeju grada Pakraca.

Na izložbi, koja je započela tonskim zapisom sadržaja Bašćanske ploče, predstavljeni su brojni eksponati koji predstavljaju povijest razvoja jezika i kojima je cilj pokazati da hrvatski narod stoljećima ima svoj jezik i pismo. Među eksponatima posebno je istaknut glagoljski Misal iz 1483. godine, kao prva hrvatska tiskana knjiga.

Verica Kovač je bivša Pakračanka koja i sama kaže da pokušava glagoljicu promovirati na svim poljima. Tako glagoljicu koristi u kaligrafiji kojom se bavi, a izradila je i keramička slova.

Želja glagoljicu približiti djeci

- Glagoljicom se bavim deset godina i žao mi je što sam je kasno upoznala. Želja mi je glagoljicu približiti ljudima, pogotovo djeci, osnovnoškolcima jer znati glagoljicu je pitanje hrvatskog prestiža. Šteta je što o njoj tako malo znamo, a jedna smo od rijetkih kultura koja ima svoje vlastito pismo i vlastita autohtona slova - tvrdi Verica Kovač.

Stjepan Rendulić je izložio zbirku publikacija, pretisaka i knjiga o jeziku, pravopisu i gramatici. - Moramo biti ponosni na to da smo prije tisuću godina imali pismo i jezik i isto tako moramo biti svjesni da nije bilo glagoljice, ne bi bilo ni današnjeg jezika - rekao je Rendulić.

Autore smo nakon otvaranja izložbe pitali za mišljenje koliko ljudi danas u svakodnevnom životu vode brigu o jeziku i pravopisu. - Jako malo. Čak ni na hrvatskoj dalekovidnici (televiziji) ne njeguje se hrvatski jezik, govori se kojekakvim narječjima što nije u redu ako govorimo o hrvatskoj dalekovidnici. Žalosno je što se na nadležnim mjestima o tome ne vodi računa. Pogledajte rječnik djece danas. Djeca više ne znaju razgovarati, svi govore u nekakvim slengovima što može biti fora, ali to znači da se ne znaju izražavati. Dakle, malo se čita, malo se radi na jeziku, a u konačnici to vidimo i po pravopisu gdje smo do sad imali tri pravopisa i nitko nije znao kojim se pravopisom služiti. Sada se kao zna, ali pitanje dokad i hoće li se opet promijeniti kada se promijeni politika - rekla je Kovač.

Taoci taština jezikoslovaca

Rendulić je po pitanju pravopisao bio još oštriji. - Stvorena je klima da više nitko ne zna hrvatski jezik i to je loše. U biti, mi možemo govoriti samo o verzijama pravopisa koji se razlikuju u pet stvari. Međutim, nemoguće je utvrditi u čemu je razlika i to zbog osobnih animoziteta jezikoslovaca koji bi trebali prednjačiti u tome da se ljudima i djeci objasne moguće razlike. Tako dolazimo do mišljenja da nitko ništa ne zna, a mi smo praktički taoci taština jezikoslovaca - poručio je Rendulić.

Ova izložba je organizirana u povodu Mjeseca hrvatske knjige. Okupljene su pozdravile ravnateljice pakračkog muzeja i knjižnice, Jelena Hihlik i Monika Lucić Fider, a izložbu je otvorila dogradonačelnica Anamarija Blažević.