Smolčić: Rasteretit ćemo građane i tvrtke financijskih nameta

Nakon prezentiranog presjeka programskog okvira razvoja „Požega 2013.-2020.“ kandidat za gradonačelnika Požege Nino Smolčić iz okvira gospodarskih mjera najavio je povrat 50 posto uplaćenih sredstava od legalizacije objekata, smanjenje komunalnog doprinosa te ukidanje prireza.

- Vrijeme je da i jedinice lokalne samouprave traže uštede u poslovanju, a građanima i poduzetništvu ostave više sredstva jer je sustav nametnutih troškova previsok i neodrživ. Ostavljanjem više sredstava tvrtkama, građanima pitanje je poznavanja ekonomske politike, odgovornosti i zdravog razuma, rekao je Nino Smolčić, nezavisni kandidat za gradonačelnika Požege i nositelj nezavisne liste za Gradsko vijeće Grada Požege.

- U okviru našeg programskog okvira razvoja „Požega 2013.-2020.“ najavili smo i restrukturiranje proračuna. Postojeći način odnosa prema proračunu je po modelu koji je definitivno zastario.

Što se tiče promjena na rashodovnoj strani neophodno je napravit preraspodjelu pojedinih stavki, ali i izostaviti sve one troškove koji nisu u funkciji razvoja i nisu ništa do funkcije promocije i stavljana Požege u funkciju pojedinca. Ta sredstva ćemo istog trena usmjeriti na poticanje svih oblika zapošljavanja.

Kako bi se povećali prihodi  treba provesti aktivne mjere koje vode u smjeru povećanje financijske baze, te raditi na izradi projekata koje financira ili sufinancira država ili EU. Što znači povećanje financijske baze? To je ništa drugo do povećanje broja uposlenih koji će onda kroz plaće, osobnu potrošnju, komunalije, a sukladno primanjima sudjelovati u gradskim prihodima.

Osobno sam u nekoliko navrata tražio korjenite izmjene odluke o gradskim porezima, ali vlasti je bilo draže zavlačiti prste u već prazne džepove građana u cilju održavanja vlastitog pogona nego tražiti druge putove za sufinanciranje projekata.

Zbog iznimno visokih i brojnih nameta tvrtke su nam nekonkurentne, a građani to teško plaćaju. Građani više ne mogu plaćati sve nametnute troškove, a ukupno ih je preko 240. Sustav je postao prenapregnut i kod građana i kod pravnih osoba i vrijeme je i da lokalna samouprava traži prostore ušteda.

Prije 10 godina najavljivali su se brojni infrastrukturni projekti i u cilju njihove realizacije značajno je povećan komunalni doprinos i uveden prirez. Kako od svega ima iznimno malo, a situacija je, zbog krize, pada broja zaposlenih i nedostatka novca kod građana i pravnih osoba, iznimno teška odgovornost nalaže da pojedine naknade smanje, a svi oni namjenski uvedeni nameti za projekte koji nisu u postupku realizacije ukinu.

Visok komunalni doprinos kazna je za sve one koji danas žele investirati. U okviru našega programa građani mogu očekivati izmjenu odluke o komunalnom doprinosu i to u pogledu 2 segmenta. Prvi je u obračunu doprinosa u legalizaciji objekata jer su troškovi legalizacije iznimno visoki, tj. najviši od zemalja u kojima je proveden identičan proces legalizacije i donijeti ćemo odluku o povratu 50 posto sredstava koji pripada Gradu.

Drugi segment u izmjeni odluke o komunalnom doprinosu je smanjenje istog i to iz vrlo jednostavnog razloga. U vrijeme intenzivne gradnje i ulaganja, podizanja stambenih i gospodarskih objekata u cilju opremanja infrastrukturom bilo je moguće razumjet podizanje cijena doprinosa, no iz istog razloga u suprotnoj konjukturi neophodno je isti doprinos smanjiti. Komunalni doprinos ne treba biti u funkciji kažnjavanja onih koji odluče gradit, a sad u takvoj visini upravo tu funkciju ima, nego oni koji se sad odluče na gradnju iste treba nagradit.

Prirez ćemo ukinut do trenutka boljeg financijskog stanja građana i kada se bude počeo namjenski trošiti.- Požežani su u 11 godina uplatili 38 mil. kn. u cilju izgradnje brze ceste. Do danas nije niti zemljište otkupljeno, a novca nema. Ja bih volio da isti novac stoji na nekom izdvojenom, namjenskom računu pa da ga možemo upotrijebiti u svrhu za koju je ubiran no istih sredstava više nema. Stajališta smo i program predviđa da se prirez ukine do trenutka boljih kako gospodarskih prilika, rekao je Smolčić.

Smatramo neodgovornim od građana uzimati sredstva i trošiti ih suprotno namjeni. Smatramo da je u ovom trenutku potrebno osloboditi što više sredstava građanima kako bi se potakla potrošnja, tvrtkama kako bi investirali, a mi ćemo ista sredstva u visini 3,4 mil. kn. zamijeniti kroz sufinancirane projekte od strane države ili fondova EU jer to znamo za razliku ove vlasti koja je svoj rast troškova financirala isključivo kroz povećanje nameta, zaključio je Nino Smolčić.