Demografski slom Požeštine: Za deset godina izgubili tisuće stanovnika

Nepovoljna demografska kretanja već godinama pogađaju Požeško-slavonsku županiju, a posebno su izražena na području Požege i okolnih naselja. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj stanovnika znatno je opao u odnosu na prethodna desetljeća, a glavni uzrok tome je kontinuirano iseljavanje, poglavito mlađih generacija i čitavih obitelji u zapadne europske zemlje.Grad Požega danas broji 16.867 stanovnika, a zajedno s pripadajućim naseljima njih 22.294. Prije samo deset godina, Požega je imala 20.505 građana, a cijelo administrativno područje gotovo 26.248. To znači da je grad, u svega deset godina, izgubio gotovo 4.000 stanovnika, dok je pad broja žitelja na razini šireg gradskog područja veći od 4.000 – što predstavlja pad od gotovo 17%.

(b)Povijesni pogled otkriva drastične promjene(-b)Povijesni podaci dodatno pojačavaju sliku demografskog nazadovanja. Početkom 20. stoljeća, točnije 1900. godine, Požega je imala tek oko 5.000 stanovnika, a s okolicom nešto više od 9.000. Prvi značajan rast zabilježen je 1953. godine kada grad prelazi prag od 10.000 stanovnika, a s okolnim naseljima doseže brojku od 15.000. Najveći broj stanovnika Požega bilježi 1991. godine – tada ih je bilo 21.000, dok s okolicom rekord doseže deset godina kasnije, kada ih je bilo gotovo 28.000.Danas su te brojke gotovo prepolovljene, a trend pada ne jenjava.

(b)I ostali gradovi u županiji bilježe padNi ostali gradovi Požeško-slavonske županije nisu pošteđeni. Grad Pakrac trenutno ima 4.151 stanovnika, a kada se uračunaju i okolna 42 naselja, ukupna brojka iznosi oko 7.000. Lipik broji nešto manje od 2.000 građana, a sa svojih 26 prigradskih naselja ukupno nešto više od 5.000.Pleternica, koja administrativno pokriva 38 naselja, danas ima 9.138 stanovnika, od čega samo 2.895 u samome gradu. Grad Kutjevo s 17 pripadajućih naselja ima blizu 5.000 stanovnika, dok gradsko središte broji manje od 2.000.

(b)Alarmantni pokazatelji(-b)Ovakvi podaci jasno ukazuju na duboku demografsku krizu koja zahvaća cijelu županiju. Gubitak gotovo petine stanovništva u deset godina izravno utječe na gospodarstvo, obrazovni sustav, zdravstvo, ali i na budućnost lokalne zajednice u cjelini.Ako se ovaj trend ne zaustavi ili barem ublaži konkretnim mjerama, Požeško-slavonska županija uskoro bi se mogla suočiti s još ozbiljnijim izazovima – od zatvaranja škola, do sve teže održivosti javnih usluga i infrastrukturnih sustava.

(b)Zaključak(b)Očuvanje života u manjim sredinama, poticanje ostanka mladih i stvaranje uvjeta za povratak iseljenih obitelji postaju ključni izazovi ne samo za lokalne vlasti, nego i za državu u cjelini. Jer bez ljudi – nema ni budućnosti.