GRADONAČELNIKOVE SLUŽBE POD SUMNJOM: Suglasnost za rušenje stoljetnog stabla izdana 20 dana prije terenskog obilaska – hoće li reagirati DORH i policija?

Slučaj uklanjanja najvećeg i najstarijeg stabla u požeškom Parku uz rijeku Orljavu, koji je posljednjih tjedana izazvao veliko nezadovoljstvo građana i ponovno otvorio pitanje transparentnosti odlučivanja o zahvatima u javnom prostoru, dobiva novu dimenziju nakon uvida u službenu dokumentaciju.

Dokumenti koji su postali dostupni javnosti otvaraju niz ozbiljnih pitanja o tijeku postupka donošenja odluke o rušenju stabla, ali i o međusobnoj usklađenosti službenih akata. Pritom se nameće i pitanje jesu li sve radnje provedene u skladu sa zakonskim propisima te postoje li elementi koji zahtijevaju postupanje nadležnih tijela, DORH-a i policije.

Naime, Grad Požega je u odgovoru od 2. srpnja 2026. godine, dostavljenom temeljem zahtjeva za pristup informacijama, naveo kako u konkretnom slučaju nije javnopravno tijelo nadležno za davanje suglasnosti za uklanjanje stabla koje se nalazi unutar pojasa vodnog dobra.

U istom odgovoru pojašnjeno je da se predmetno stablo dijelom nalazi na katastarskoj čestici broj 23624/39 k.o. Požega, koja je u vlasništvu Republike Hrvatske kao javno vodno dobro pod upravljanjem Hrvatskih voda, što je, kako se navodi, razvidno iz zemljišnoknjižnog uloška broj 19304 za k.o. Požega.

Grad nadalje upućuje na obavijest tvrtke HŽ Infrastruktura d.o.o., iz koje proizlazi kako je stablo bilo potrebno ukloniti zbog sigurnosnih razloga te zainteresirane upućuje da se za dodatna pojašnjenja obrate upravo HŽ Infrastrukturi.

Međutim, dokumentacija koja je u međuvremenu postala dostupna otvara pitanje potpunosti i točnosti takvog odgovora.

Naime, postoji Suglasnost za uklanjanje stabla, izdana 26. svibnja 2026. godine od strane Povjerenstva za hortikulturu i uređenje zelenih površina Grada Požege. Suglasnost je potpisao predsjednik Povjerenstva Stjepan Vukušić, dipl. ing. šumarstva, a dokument nosi urednu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja.

Već sama činjenica postojanja takve suglasnosti dovodi u pitanje tvrdnju iz službenog odgovora Grada kako nije nadležan za davanje suglasnosti za uklanjanje stabla na predmetnoj lokaciji. Upravo zato postavlja se pitanje zbog čega ta činjenica nije navedena u odgovoru dostavljenom temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama.

No, još ozbiljnije pitanje proizlazi iz sadržaja same suglasnosti.

U dokumentu koji je potpisao predsjednik Povjerenstva izričito se navodi kako je Povjerenstvo, nakon obilaska terena, odobrilo zahtjev za uklanjanje predmetnih stabala.

Međutim, raspoloživa dokumentacija pokazuje drukčiji vremenski slijed događaja.

Naime, Zapisnik Povjerenstva i Terenska procjena izvođenja uklanjanja dva stabla sastavljeni su 15. lipnja 2026. godine, odnosno čak 20 dana nakon izdavanja Suglasnosti od 26. svibnja.

Takav slijed događaja otvara niz logičnih i pravnih pitanja.

Kako je moguće da je Suglasnost izdana 26. svibnja uz obrazloženje da je Povjerenstvo prethodno obišlo teren, ako je službeni zapisnik o terenskom obilasku sastavljen 15. lipnja?

Ako terenski obilazak nije bio obavljen prije izdavanja suglasnosti, postavlja se pitanje na temelju kojih je činjenica donesena odluka o uklanjanju stabla.

Dodatno, zapisnik od 15. lipnja potpisuju predsjednik Povjerenstva Stjepan Vukušić te članice Marija Pavičić i Valentina Mirković.

Prema dostupnim podacima, Povjerenstvo ima ukupno pet članova, što otvara pitanje zbog čega u terenskom obilasku nisu sudjelovali i preostali članovi Goran Peić i Martina Obradović, odnosno je li Povjerenstvo uopće odlučivalo u punom sastavu ili u skladu s pravilima prema kojima djeluje.

Upravo zbog ovakvog slijeda dokumenata nameće se pitanje vjerodostojnosti navoda sadržanih u suglasnosti od 26. svibnja.

Ako je u službenom aktu navedeno da je Povjerenstvo obišlo teren prije donošenja odluke, a službena dokumentacija pokazuje da je zapisnik o obilasku nastao tek dvadeset dana kasnije, potrebno je utvrditi odgovara li sadržaj suglasnosti stvarnom činjeničnom stanju.

To je pitanje koje mogu razriješiti isključivo nadležna tijela kroz odgovarajući postupak, budući da eventualno utvrđivanje postojanja neistinitih navoda u službenoj dokumentaciji može imati i pravne posljedice.

Zbog svega navedenoga nameće se nekoliko ključnih pitanja:

Je li postupak izdavanja suglasnosti proveden u skladu sa zakonom i propisanim procedurama?

Je li suglasnost donesena prije nego što su ispunjeni uvjeti navedeni u samom dokumentu?

Zašto u odgovoru Grada Požege nije spomenuto postojanje suglasnosti Povjerenstva?

Je li Povjerenstvo odlučivalo u skladu s pravilima o svom radu?

Hoće li nadležne institucije ispitati postoje li elementi za pokretanje postupka radi utvrđivanja zakonitosti izdane suglasnosti i vjerodostojnosti službene dokumentacije?

Odgovori na ta pitanja važni su ne samo zbog jednog stabla, nego i zbog povjerenja javnosti u zakonitost rada gradskih tijela i transparentnost donošenja odluka koje se odnose na javni prostor.

Budući da postoje očite razlike između sadržaja pojedinih službenih dokumenata i njihovih datuma nastanka, za očekivati je da će nadležna tijela utvrditi jesu li sve radnje provedene sukladno zakonu te postoji li potreba za daljnjim postupanjem radi rasvjetljavanja svih okolnosti ovog slučaja.