Županica Jozić pred testom odgovornosti: Županijski novac nestao nakon „dovođenja u zabludu“

Požeško-slavonska županija na svojim je službenim internetskim stranicama objavila kako je počinjeno kazneno djelo prijevare kojim je županijskom proračunu nanesena šteta od nekoliko stotina tisuća eura. Istovremeno je i Policijska uprava požeško-slavonska izvijestila javnost da su službenici Županije prijavili kazneno djelo prijevare navodeći kako je nepoznati počinitelj „lažnim prikazivanjem činjenica putem elektroničke pošte doveo u zabludu službenike“ te ih naveo na izvršenje novčane transakcije.

Takvo šturo priopćenje otvara više pitanja nego što daje odgovora. Naime, javnost s pravom želi znati kako je moguće da netko samo jednim dokumentom, elektroničkom porukom ili „lažnim prikazivanjem činjenica“ uspije pokrenuti isplatu od nekoliko stotina tisuća eura iz proračuna jedinice regionalne samouprave.

Teško je povjerovati da je za isplatu tako velikog iznosa bilo dovoljno da netko nekoga „dovede u zabludu“. U ozbiljnim financijskim sustavima postoje procedure, višestruke kontrole, odobrenja odgovornih osoba, provjere vjerodostojnosti dokumentacije i jasno definirani lanci odgovornosti. Upravo zato legitimno je postaviti pitanje je li sustav kontrole raspolaganja proračunskim novcem bio postavljen na odgovarajući način ili su postojali ozbiljni propusti koji su omogućili da se ovakav slučaj dogodi.

Ovdje nije riječ o hakerskom napadu na bankovni sustav niti o proboju sigurnosnih barijera računalnog sustava Županije. Prema dosad dostupnim informacijama, riječ je o tome da je netko „kliknuo“ isplatu i odobrio transfer novca. Pitanje koje se nameće jest tko je sve sudjelovao u tom procesu i koliko je osoba moralo imati uvid ili dati suglasnost da bi novac napustio račun Požeško-slavonske županije.

Jednako tako, javnost ima pravo znati postoji li mogućnost da ovo nije jedini slučaj. Hoće li nadležne institucije istražiti i ranije transakcije te provjeriti postoje li možda još neki slični slučajevi koji nikada nisu dospjeli u javnost ili su eventualno ostali „ispod radara“? Kada se jednom otkrije ovako ozbiljan propust, logično je očekivati detaljnu reviziju svih postupaka i kontrolnih mehanizama.

Posebno važno pitanje odnosi se na odgovornost osoba koje imaju doticaj s raspolaganjem javnim novcem. Hoće li požeško-slavonska županica Antonija Jozić po žurnom postupku zatražiti utvrđivanje odgovornosti svih osoba koje su sudjelovale u procesu isplate? Hoće li one do završetka istrage biti udaljene s poslova koji uključuju raspolaganje financijskim sredstvima kako bi se osigurala potpuna neovisnost postupka i spriječila mogućnost utjecaja na utvrđivanje činjenica?

Takva mjera ne bi predstavljala unaprijed donesenu presudu, već odgovoran potez u interesu zaštite javnog novca i vjerodostojnosti cijelog postupka. U suprotnom će ostati otvoren prostor za sumnje i nagađanja koja nikome ne idu u prilog.

Od odgovornosti se ne može izuzeti ni županica Antonija Jozić kao čelna osoba Požeško-slavonske županije. Iako nije poznato da je na bilo koji način sudjelovala u samoj transakciji, politička i upravljačka odgovornost za funkcioniranje sustava kontrola nedvojbeno postoji. Upravo je na čelnim ljudima institucija obveza uspostaviti mehanizme koji će spriječiti da se proračunski novac isplaćuje na temelju „lažnog prikazivanja činjenica“ ili da službenici budu „dovedeni u zabludu“.

Građani sada očekuju jasne i konkretne odgovore. Tko je odobrio isplatu? Koliko je osoba bilo uključeno u postupak? Koji su kontrolni mehanizmi zakazali? Postoje li još slični slučajevi? Hoće li netko snositi odgovornost?

Sve dok ta pitanja ostanu bez odgovora, teško će se otkloniti dojam da je riječ o puno ozbiljnijem problemu od samog kaznenog djela prijevare. Jer nekoliko stotina tisuća eura javnog novca nije nestalo samo zato što je netko nekoga „doveo u zabludu“, nego i zato što sustav koji je taj novac trebao štititi očito nije funkcionirao onako kako bi trebao.