17.10.2020. | 13:57
SDP
Pregleda: 1706
FOTO: 034 portal
U četrdeset i šest osnovnih škola i vrtića grada Osijeka djeca počinju učiti o vrijednosti hrane, što je potrebno da hrana od polja dođe do stola, koliko se troši resursa i koliko truda moraju uložiti poljoprivrednici da je proizvedu. Sve s ciljem da se nauče kako čuvati hranu i smanjiti njeno nepotrebno bacanje. Rezultat je to suradnje Grada Osijeka, UN-ove Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i eurozastupnice Biljane Borzan.
FAO je u svrhu prevencije bacanja hrane razvio školske programe „Čini dobro, čuvaj hranu!“ za predškolce i osnovnoškolce koji uključuju predavanja, igre, vježbe i umjetničke aktivnosti. Osijek je prvi grad u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe koji se uključio u projekt koji se već provodi u Italiji, Francuskoj, Belgiji i Engleskoj.
- Izuzetno sam sretna i ponosna što mogu danas ispred svoje škole govoriti o realizaciji projekta kojeg sam započela prošle godine u suradnji s FAO-om. Agencija mi se obratila dok sam bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja hrane s prijedlogom da im pomognem naći partnere u Hrvatskoj. Osijek je odmah pozitivno reagirao i prepoznao vrijednost projekta. I red je da se u Slavoniji, žitnici Hrvatske, djecu uči što znači i koliko vrijedi hrana - kazala je Borzan, koja je financirala prevođenje nastavnih materijala za osnovne škole na hrvatski jezik.
Istraživanja pokazuju da 50 posto sve bačene hrane u EU dolazi iz domaćinstava i to je uglavnom hrana koju je iz niza razloga teško preusmjeriti u donacije. Upravo zato je edukacija potrošača bitna za smanjenje rasipanja jestive hrane.
- Naši djedovi i bake su se grozili bacanja starog kruha i druge iskoristive hrane, u Hrvatskoj se svaki dan baci više od tisuću tona hrane, od čega 160 tona kruha. Nestala je svijest o vrijednosti hrane, o trudu i resursima potrebnim da se proizvede i hrana se baca u ogromnim količinama. Tu svijest je moguće vratiti kroz informiranje i obrazovanje, pogotovo djece, i zato smo odlučili krenuti u ovaj projekt - kazao je zamjenik gradonačelnika Osijeka Boris Piližota.
Kroz križaljke, kolaže i kvizove djeca će usvajati jednostavne tehnike kako racionalno trošiti hranu i što napraviti s ostacima od obroka. Učit će kako kvrgavo ili estetski nesavršeno voće i povrće nije na bilo koji način lošije, ili da se od prezrelog voća i povrća u par minuta može napraviti ukusan sok. Program uči djecu da budu odgovorna prema hrani, uz nadu da će odgovorna djeca jednog dana biti odgovorni odrasli.
- Djeca koja nauče kako čuvati i poštovati hranu mogu članovima svoje obitelji prenijeti te informacije i vještine, te tako biti mali ambasadori borbe protiv bacanja hrane. Uključivanje djece i tinejdžera središnji je ključno: oni su budućnost našeg planeta, a njihovo znanje i njihovi postupci oblikovat će budući život na Zemlji - zaključila je Borzan.
Prve godine troškovi koji se odnose na prijevode tekstova, pripremu i tisak edukativnih materijala iznosit će 40-ak tisuća kuna (ukupno za osnovne škole i vrtiće), a za svaku sljedeću planira se između 12 i 15 tisuća kuna godišnje što se odnosi na sam trošak ponovnog tiskanja. Obrazovni materijali obuhvaćat će priručnike i radne listiće za dobnu skupinu od 5 do 7 godina (50 komada za odgajateljice i 150 komada za djecu) te priručnici i radni listići za dobnu skupinu od 10 do 13 godina (60 kom za nastavnike i 900 kom za učenike).
- Želim da mladi budu ambasadori koji će promicati vrijednosti hrane i usvojiti vrijednosti ispravnog načina njezinog korištenja. Prihvatili smo ovaj projekt kao primjer dobre prakse, a posebno me veseli što smo prvi grad u Hrvatskoj koji ga počinje provoditi. Grad Osijek već i sada provodi određene aktivnosti vezane uz bacanje hrane kroz projekt "Čist grad naš ponos" iz kojeg je veliko zanimanje, između ostaloga, izazvala i radionica kuhanja na Tržnici s poznatim kuharom Ivanom Pažaninom. Mislim da se uz relativno malo financijsko ulaganje koje nosi ovaj projekt može puno napraviti u edukaciji naraštaja koji će sutra postati odrasli ljudi s razvijenim navikama pravilnog odnosa prema hrani - zaključio je zamjenik gradonačelnika Boris Piližota.