Gotovo polovina uvezenog meda je lažna? U njemu sirupi od riže, pšenice i šećerne repe

29.3.2023. | 12:44

agroklub.com
IZVOR: agroklub.com

Pregleda: 1279

FOTO: istockphoto

29.3.2023. | 12:44 | agroklub.com
IZVOR: agroklub.com
Pregleda: 1279

Objavljeni su rezultati koordinirane akcije provedene diljem Europske unije, "Iz košnica", o medu koji je kontaminiran šećerima. Akciju je vodila Glavna uprava Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE), s nacionalnim tijelima 18 zemalja koje su dio EU mreže prijevara s hranom, OLAF-a i Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije.

Ukupno je prikupljeno 320 uzoraka uvezenih iz 20 zemalja, a uzorkovani su nasumično, između studenog 2021. te veljače 2022.

Odakle dolazi takav med? Utvrđeno je da se za 147 uzoraka (46%) sumnja da je krivotvoreno, odnosno da nisu u skladu s općom odredbom EU Direktive o medu, a kojim se zahtijeva da "... ne smije sadržavati nijedan sastojak hrane, uključujući prehrambene aditive, niti smije biti stavljen bilo koji drugi dodatak osim meda".


Najveći apsolutni broj sumnjivih pošiljaka bio je iz Kine (74%), ali je najveći relativni udio sumnjivih pošljki imao onaj podrijetlom iz Turske (93%). Onaj uvezen iz Ujedinjenog Kraljevstva imao je još višu stopu sumnje (100%), za što su istraživači zaključili da je vjerojatno rezultat meda proizvedenog u drugim zemljama i daljeg miješanja u Ujedinjenom Kraljevstvu prije ponovnog izvoza u EU.


Kako stoji u priopćenju, trenutne metode analize nisu dovoljno razvijene na međunarodnoj razini te jednostavan test nije dovoljan za otkrivanje krivotvorina. Stoga je bilo potrebno odgovarajuće praćenje sumnji pa je ova koordinirana akcija uključivala i prikupljanje informacija o sljedivoti, ali i istrage na mjestu uvoza, prerade, miješanja i pakiranja.

Bolja sposobnost detekcije JRC je primijenio novi skup naprednih metoda testiranja. U prijašnjim studijama korištene su različite metode za detekciju šećernih sirupa od kukuruznog škroba ili šećerne trske, koje su bile dovoljno osjetljive na njihov sadržaj, ali su manje učinkovite u prepoznavanju drugih vrsta sirupa prilagođenih oponašanju tog pčelinjeg proizvoda.

Ova je studija pokazala da se sirupi od kukuruza sada rijetko koriste u miješanju s medom, a zamijenili su ih sirupi od riže, pšenice ili šećerne repe.

No, potrebne su poboljšane, usklađene i općeprihvaćene analitičke metode kako bi se povećala sposobnost službenih kontrolnih laboratorija za otkrivanje onog pomiješanog sa šećernim sirupima.

Jeftini sirupi Kako se ističe u priopćenju, važna je razlika u cijeni između autentičnog meda i šećernog sirupa što objašnjava zašto je ova prijevaravrlo isplativa. Naime, prosječna jedinična vrijednost EU-a za uvezeni bila je 2,32 €/kg 2021., dok su šećerni sirupi od riže dostupni po cijeni od oko 0,40 – 0,60 €/kg.

Iako njegovo krivotvorenje možda ne predstavlja izravnu prijetnju javnom zdravlju, ipak je riječ o nepoštenoj praksi i za poštene proizvođače i za potrošače.

Ugrožen sektor Reagirajući na ove nalaze, Udruga poljoprivrednika EU-a Copa-Cogeca pozvala je donositelje odluka u EU-u da odmah djeluju kako bi se izbjeglo uništavanje profesije, upozoravajući da bi moglo doći do značajnog smanjenja broja medonosnih pčela na kontinentu.

Stanislav Jaš, predsjednik Radne skupine za med ove organizacije, rekao je da rezultati objašnjavaju zašto prolazimo kroz pravu poljoprivrednu katastrofu u EU.

Pozivaju i na obvezno označavanje podrijetla s postotnim udjelima, kao i na pojačane nacionalne kontrole i sustavne provjere uvezenih serija na temelju kombiniranih poboljšanih metoda s dokazom o sljedivosti od košnice do tegle.

(Izvor: agroklub.com)


Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Podržavate li porez na nekretnine?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI