Kad gore knjige, pucat će kosti
26.10.2020. | 14:15
Kristina Šimić
Pregleda: 3740
FOTO: Autor/Izvor FB
Mjesec hrvatske knjige i dalje traje s ciljem poticanja što većeg broja ljudi na čitanje. Prilika je to da se vratimo knjigama koje smo odložili sa strane i otkrijemo zaboravljenu čaroliju čitanja. Danas se osvrćemo na knjige koje su ostavile književni trag, a čija je sudbina u jednom povijesnom trenutku bila upitna.
"Kad gore knjige, pucat će kosti" poznata je izreka velikog hrvatskog književnika Miroslava Krleže koji je na svojoj koži osjetio što znači biti voljen i omražen u isto vrijeme od strane publike i politike. Miroslav Krleža nije otkrio ništa novo, nego se samo nadovezao na čitavu povijest spaljivanja knjiga i tu nevidljivu igru politike i književnosti. Čitava vojska „ljudi od pera“ kroz povijest je ustajala protiv cenzure, a paljenje knjiga, biblioklazam ili libricid fenomen je poznat još od antičkog doba.
Knjige, na prvi pogled tek hrpa slova i tinte razbacanih u smislene cjeline po bespućima bjeline papira oduvijek su govorile odabranima. Onima, koji su riječima umotanim u metafore i razne druge stilske figure znali odgonetnuti pravo značenje. U isto vrijeme, knjige su oduvijek bile nijemi svjedoci jednog vremena, povijest jednog naroda, jedne generacije, ovjekovječena između debelih korica knjiga. I upravo zbog toga, kad gore knjige, ne gori samo papir, nego i ideje, misli, kolektivno sjećanje jednog naroda, postaje pepeo i crni dim koji se nadvija nad horizontom nekih novih, radikalnijih vremena.
Ljudska civilizacija rano je upoznala vatru i čini se od kako je Prometej darovao ljudima dar vatre, fascinacija istom kroz stoljeća postajala je sve veća. Zanimljivo, svaki put kad bi se sloboda govora pokušala ograničiti, glas naroda ili pojedinca utišati, a tolerancija prema svemu što je novo i drugačije iščeznula, gorjele su knjige.
Knjige se pale i danas, kao izraz bunta pojedinih konceptualnih umjetnika, u sjećanju nam je još i masovno paljenje serije knjiga o Harryju Potteru, britanske autorice J.K. Rowling jer se vjerovalo da promiču magiju i čarobnjaštvo; ali ono najznačajnije, možda čak i najdestruktivnije paljenje knjiga, a samim time i uništavanje čitavog jednog svjetskog, književnog opusa, dogodio se u nacističkoj Njemačkoj. U nastavku vam donosimo popis spaljenih, ali spašenih klasika svjetske književnosti koji su i danas obavezni dio lektirnog štiva te djela kojima se uvijek iznova vraćamo.
1. Ernest Hemingway : Zbogom oružje
2. Franz Kafka : Preobražaj
3. James Joyce : Uliks
4. Lav Nikolajevič Tolstoj : Rat i mir
5. Erich Maria Remarque : Na zapadu ništa novo
6. Aldous Huxley : Vrli novi svijet
7. Vladimir Nabokov: Lolita
8. Jack London: Zov divljine
9. Maksim Gorki : Mati
10. Victor Hugo: Jadnici
