Vilim Korajac, kaptolački sin. Znate li tko su Šijaci?
23.10.2020. | 18:30
Kristina Šimić
Pregleda: 6815
FOTO: Autor/Izvor Gradski muzej Požega
Svake godine od 15. listopada do 15. studenoga održava se Mjesec hrvatske knjige. Ove godine Mjesec hrvatske knjige održava se pod zanimljivim motom "Razlistaj se"! s toga smo se mi odlučili razlistati u smjeru zaboravljenih požeških pisaca i na taj način podržati čitateljski maraton pod geslom „Minuta za čitanje“.
Imena pojedinih požeških pisaca obogatile su povijest hrvatske književnosti, i prenijeli glas o Požegi, a da smo ih mi kao čitateljska publika olako prepustili zaboravu.
Jedan od njih je Vilim Korajac. Kaptolačka škola nosi naziv po ovom znamenitom, ali nepravedno zanemarenom književniku, a ono što najviše žalosti jest činjenica da se većina žitelja ovog kraja ne bi mogla sjetiti niti jednog njegovog djela.
Vilim Korajac bio je hrvatski književnik, feljtonist, profesor matematike, fizike i hrvatskog jezika, vjeroučitelj te ravnatelj đakovačke preparandije. Rođen u Kaptolu kraj Požege, umro u Zemunu. Život ga je odveo daleko od rodnog kraja, ali je on tematski ostao vezan za rodni kraj što mu je na kraju donijelo i popularnost. Njegova pripovijetka „Šijaci“ nije samo vjerna slika Požege i okolice nego i prilika da uronimo u svijet naših predaka, upoznamo se s mentalitetom slavonskog seljaka i dinamikom života nekih minulih vremena. U ovoj kratkoj pripovijetci, Korajac uspoređuje Požešku kotlinu s kotlom, i to ne običnim kotlom, već Stvoriteljevom rukom isklesanim. Tu je opis Papuka, Krndije, a zatim slijedi detaljan opis Šijaka i njihove svakodnevice.
Naime, Šijaci su od rođenje radišni, lako se razljute, ali još brže, uz čašicu rakije zaborave razlog svađe. Od malih nogu uče se da vole glazbu, frula im je posebno draga, a kad odrastu većinom se bave trgovinom.
Doznajemo tako da se na cesti između Kaptola i Velike nalazio stoljetni hrast, a na njemu izlizana tabla s natpisom Češljakovci. Preko Česljakovaca stižete u Golo Brdo, a to je tek svijet za sebe. Golo Brdo centar je lončarstva, i nema Osječanina ili Srijemca koji nije upoznat s ljepotom njihovih rukotvorina. Zapravo, cijeli šijački kraj poznat je po zanatlijama i obrtništvu. Dom je to šeširdžija, opančara, abadžija. Šijak je toliko skroman pa svoju odjeću stalno šije i zašiva i možda se baš u riječi šiti krije porijeklo njihovog imena.
Druga priča kaže da su svoje košulje uvijek nosili naopako pa porijeklo svog imena duguju tome. Korajac nam nudi dvije mogućnosti o postanku imena Šijaci, možda vi znate treću?
Poželite li znati više o ljudima i običajima požeškog kraja, oživjeti tradiciju i pogledati ovu našu Zlatnu dolinu očima svojih predaka, vrijeme je da krenete put Gradske knjižnice Požega i vratite požeškim književnicima stari sjaj.
