Biškupački vinari upoznali dalmatinske vinarije i autohtone sorte

Članovi Udruge voćara, vinogradara i vinara „Miroslav Kraljević“ iz Biškupaca, na čelu s predsjednikom Mijom Šolčićem Mišom, tijekom trodnevnog studijskog putovanja obišli su osam vinarija na zadarskom i šibenskom području. Riječ je uglavnom o manjim obiteljskim vinarijama koje njeguju proizvodnju vina od pretežno autohtonih dalmatinskih sorti.

Prva postaja bili su Kraljevski vinogradi u Petrčanima, gdje ih je dočekao većinski vlasnik Zoran Pantalon. Riječ je o velikom vinogradarskom projektu na području Punta Skale, čiji se vinogradi nalaze na prostoru s dugom tradicijom uzgoja vinove loze. Povijest vinogradarstva na tom području povezana je i s benediktinskim samostanom sv. Marije u Zadru, kojemu je kralj Petar Krešimir IV. još 1066. godine darovao zemljište iznad Petrčana. Današnji Kraljevski vinogradi nastavljaju tu vinogradarsku tradiciju, a uz proizvodnju vina razvijaju i vinsko-turističku ponudu.

U Nadinu su posjetili vinariju Željka Vrsaljka. Obiteljsku vinariju obilježava proizvodnja vina iz vlastitih vinograda, uz poseban naglasak na ekološki pristup i kvalitetu grožđa. Među prepoznatljivim vinima ističe se nadinska rana, kupaža crnih sorti syrah i merlot, koja je osvojila brojna priznanja, kao i maraština, bijelo vino karakteristično za zadarsko vinogorje.

Biškupački vinari posjetili su i vinariju Tomislava Škaulja u Nadinu, čija je obitelj poznata po dugoj vinogradarskoj tradiciji i ekološkoj proizvodnji. Vinarija je među prvima na ovom području razvila proizvodnju vrhunskog cabernet sauvignona, a njezina su vina osvojila brojna priznanja, uključujući medalje na međunarodnim natjecanjima. Posebno je zanimljivo da je Tomislavov otac Šime bio vinski kum kutjevačke vinarije Krauthaker. Vinarija je poznata i po posjetu švedskog kralja Karla XVI. Gustafa, što je dodatno pridonijelo njezinoj prepoznatljivosti i izvan Hrvatske.

U šibenskom kraju članovi udruge posjetili su vinariju Filipa Baraka. Riječ je o obiteljskoj butik vinariji smještenoj na području Srime, između Šibenika i Vodica, koja se oslanja na lokalne i međunarodne sorte te održiv pristup vinogradarstvu. Vinogradi se obrađuju bez navodnjavanja i herbicida, a uz vinovu lozu na imanju se nalazi i maslinik. Vina Baraka proizvode se u manjim količinama, uz poseban naglasak na ručni rad i očuvanje osobitosti dalmatinskog podneblja.

Sljedeća postaja bila je vinarija Testament, čiji se vinogradi nalaze u šibenskom zaleđu, u području Jadrtovca. Posebnost je ovog vinogradarskog područja i činjenica da se ondje nalazi 50 hektara vinograda u vlasništvu požeške obitelji Galić. Vinarija je poznata po ekološkoj proizvodnji i vinima koja izražavaju specifičnosti dalmatinskog krša i mediteranske klime. U njezinoj ponudi posebno se ističu pošip, babić i opolo, a osim vinogradarstva razvija se i vinska turistička ponuda s kušaonicom smještenom u samom vinogradu.

U vinariji Prgin članove udruge upoznali su s obiteljskom pričom koja je započela prvom berbom babića 2016. godine. Vinarija djeluje u Primoštenu, gdje se vinogradarska tradicija temelji na autohtonoj sorti babić, poznatoj po zahtjevnom uzgoju na kamenitim terasama i suhozidima. Uz babić, u ponudi su i opolo te debit, a posebnost vinarije je kušaonica uređena u nekadašnjoj seoskoj školi, u kojoj se gostima predstavljaju vina i lokalna tradicija.

Posebno zanimljiv bio je posjet vinariji Bibich u Plastovu, koju vodi obitelj Bibić. Vinarija je poznata po tome što je autohtonu sortu debit, nekada često smatranu jednostavnim stolnim vinom, afirmirala kao vino prepoznatljivo na međunarodnom tržištu. Alen Bibić nastavio je obiteljsku vinogradarsku tradiciju, obnovio vinograde nakon ratnih razaranja te razvio proizvodnju različitih vina i kupaža. Vina Bibich izvoze se na inozemna tržišta, a zastupljena su i u restoranima velikih svjetskih gradova.

Posljednja vinarija na programu bila je ona Ante Sladića u Plastovu, gdje obitelj već generacijama njeguje vinogradarsku tradiciju šibenskog zaleđa. Posebnu pozornost posvećuju autohtonim sortama, među kojima su debit, maraština, lasina i plavina, nastojeći očuvati njihov karakter i potencijal. Uz vina, obiteljsko gospodarstvo razvija i ponudu maslinovog ulja te degustacije na vlastitom imanju, gdje posjetitelji mogu upoznati način života i običaje Dalmatinske zagore.

Osim obilaska vinarija, članovi udruge upoznali su i kulturnu baštinu Dalmacije. Tijekom boravka u Zadru obišli su najpoznatije gradske znamenitosti. Posebno su ih se dojmile Morske orgulje, jedinstvena instalacija koja snagom morskih valova stvara posebne zvukove, te Pozdrav Suncu, svjetlosna instalacija koja na zadarskoj rivi privlači brojne posjetitelje. Posjetili su i crkvu sv. Donata, jedan od najprepoznatljivijih simbola grada i vrijedan spomenik ranosrednjovjekovne arhitekture.

Posebno zanimljiv dio putovanja bio je posjet obiteljskom gospodarstvu Frane Rakića u Pakovu Selu, smještenom između Šibenika i Drniša. Obitelj Rakić poznata je po očuvanju tradicije Dalmatinske zagore, starim kamenim kućama i razvoju seoskog turizma, čime se posjetiteljima približavaju nekadašnji način života i običaji ovoga kraja.

Studijsko putovanje obuhvatilo je i posjet Visovcu, malom otočiću na Visovačkom jezeru unutar Nacionalnog parka Krka. Na njemu se nalaze franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke, značajno duhovno i kulturno središte koje stoljećima čuva bogatu sakralnu baštinu.

Trodnevni obilazak bio je prilika za razmjenu iskustava, upoznavanje različitih pristupa vinogradarstvu i vinarstvu te povezivanje vinara iz Požeštine i Dalmacije. Stotine kilometara autobusom Slavonija – Bus Biškupčane je vozio iskusni vozač Dragan Tomić iz Kaptola.