Sadnja krumpira traje do 20. travnja, ovisno od sorte
Polje krumpira
(FOTO: Aleksandar Grlić)
Za postizanje visokih i stabilnih prinosa krumpira, dobre kvalitete mora se ispoštivati punaagrotehnika u procesu proizvodnje. Ona se odnosi na: izbor parcele, plodored, kvalitetno sjeme, primjenu NPK gnojiva i stajnjaka, dobru zaštita od korova, bolesti i napada štetnih insekata i navodnjavanja, navodi savjetodavni stručnjak Nenad Erceg. Sorte krumpira se kod nas dijele prema dužini vegetacije na:
- Rane sorte (60 – 80 dana);
- Srednje rane sorte (80 – 100 dana);
- Srednje kasne sorte (100 – 130 dana);
- Kasne sorte (preko 130 dana).
Plodored i tip zemljišta Plodored je vrlo bitan u proizvodnji krumpira, a najbolje pretkulture za krumpir su djeteline, djetelinsko-travne smjese, bob i grašak. Strne žitarice mogu biti pretkulture za krumpir, ali su lošije od prethodno navedenih. Krumpir može podnijeti i monokulturu, ali se ne preporučuje zbog prijenosa određenih bolesti i štetnih kukaca.
Po pravilu, krumpir na isto mjesto dolazi nakon 2-3 godine. Krumpiru najviše odgovaraju propusna, rastresita, pjeskovito-humusna zemljišta s mrvičastom strukturom i bogata organskim tvarima sa što više humusa. Zbijena, močvarna, ilovasto- glinovita zemljišta nisu pogodna za proizvodnju krumpira. Krumpir može da podnosi slabo kisela zemljišta sa pH 5,5 – 6,5 .
Obrada zemljišta U jesen je potrebno obaviti duboko oranje na dubini 30-35 cm sa vlagom od 60- 70 % PVK. U rano proljeće potrebno je izvršiti zatvaranje brazde čim to dozvole vremenski uvjeti s ciljem uništavanja izniklih korova, ravnanjem terena i sprječavanjem gubitaka vode.
GnojidbaS gnojidbom treba započeti pred zimsku brazdu kada se u zemljište unese 40 t/ha pregorjelog stajnjaka. U proljeće se daje predsjetveno 1200 kg/ha NPK, u prihranu 300 – 400 kg/ha KAN 27% , folijarno 1–2 prihrane godišnje za postizanje visokih i stabilnih prinosa od 40-45 t/ha, što sve ovisi od niza vanjskih faktora.
Naklijavanje i rezanje krumpiraZa sadnju treba pripremiti kvalitetno sjeme, određene kalibraže 60–70 g, koje treba naklijati tako da se dobije što kvalitetnija klica, kraća i deblja do 1,5-2 cm, različitih boja ovisno od sorte krumpira.
Poslije naklijavanja krumpir treba rezati tako da se od jednog dobije 4-5 komada sa po 1-2 klice. Na taj način zasađeni krumpir brže niče i količina sjemena po hektaru se smanjuje sa 2000- 2200 kg na 1700 kg/ha.
Sadnja krumpiraVrijeme sadnje krumpira ovisi od više faktora: područja gdje se uzgaja, tipa zemljišta i vremenskih uvjeta. Sadnja ranog krumpira obično počinje 10. do 15. ožujka, što sve opet ovisi od vremenskih uvjeta. Kasni krumpir se sadi od 10. do 20. travnja.
Njega krumpira U mjere njege krumpira spadaju:
- Zagrtanje
- Zaštita od korova
- Zaštita od bolesti
- Zaštita od štetnih insekata
- Kultiviranje i prihrana NPK gnojivima
- Folijarna prihrana – po potrebi
- Navodnjavanje
Rani krumpir (mladi krumpir) se vadi ranije s prosječnim prinosom od 15-20 t/ha, ali je znatno skuplji od kasnog koji se vadi u rujnu-listopadu (ovisno od vremenskih uvjeta) s prosječnim prinosom od 40-45 t/ha.
